Piše: Dragan Bradvica

Dok nas i dalje vlasti uvjeravaju kako je ekonomska situacija u državi dobra, kako plaće i mirovine rastu brže nego cijene osnovnih životnih namirnica dovoljno se samo spustiti u bilo koju trgovinu i uvjeriti u pravo stanje stvari.

A to stanje stvari bilježi čak i službena statistika, prema kojoj je više nego jasno da inflacija u Bosni i Hercegovini iz mjeseca u mjesec sve više ubrzava. U studenom je tako je na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen rast razine cijena od 5,5 posto, a koji dolazi nakon rasta od 4,3 posto u listopadu, pokazuju podacima Agencije za statistiku BiH.

Na mjesečnoj, ali i na godišnjoj razini najveći generatori inflacije su hrana i pića i troškovi prijevoza uslijed rasta cijena goriva. Cijene hrane veće su za 8,5 posto u studenom u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u odnosu na listopad 2021. godine veće su za 1,8 posto.

Na mjesečnoj razini bezalkoholna pića su imala poskupljenje od 2,1 posto. Cijene prijevoza skuplje su za 1,8 posto u studenom u odnosu na prethodni mjesec, a čak za 15,7 posto u odnosu na studeni 2020. Na mjesečnoj razini naročito su poskupjele usluge vodosnabdijevanja i različite komunalne usluge 3,6 posto, električna energija, plin i drugi energenti 1,8 posto, kao i audiovizuelna, foto i informatička oprema 1,3 posto.

Za period siječanj-studeni, u odnosu na isti lanjsko razdoblje, ukupna inflacija iznosi 1,6 posto.

Divljanje cijena

Prema istim podacima Agencije za statistiku BiH u studenom ove godine cijene hrane porasle čak 10,3 posto u odnosu na baznu godinu! Nažalost, ovo je samo nastavak neslavnog niza ove godine. Podsjećanja radi, u siječnju ove godine cijene hrane 'skaču' za 2,9 posto, u veljači je to bilo 3,9 posto, u ožujku 5,2 posto, travnju 5,8 posto, svibnju i lipnju 5,9 posto, u srpnju i kolovozu bilježimo pad u odnosu na lipanj ali opet rast u odnosu na baznu godine (5,2 posto i 5,7 posto), da bi rujnu rast bio sedam posto, te u listopad čak 8,4 posto.

- Kako će doći do rasta cijena do kraja ove godine, upozorio sam prije par mjeseci, što je bilo više nego dovoljno vremena za donositelje odluka da usklade poresku politiku i žiteljima vrate dio novca kroz niže poreze, navodi Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Naglašava kako ovaj rast cijena (inflacija) već sada je zabrinjavajući, pogotovo za žitelje sa nižim primanjima.

- Njihova primanja sada više nisu ni ista - manja su. Postoje rješenja - niži porezi i veći i značajniji transferi u najugroženije kategorije. Uskoro će doći vrijeme kada će mnogi sindikati, posebno u javnom sektoru, tražiti veće plaće koje će biti usklađene s ovim rastom. Ovo bi mogao biti izazovan početak nove 2022., stava je Hadžić.

Katastrofalno stanje u zemlji

Sve se ovo događa u godini u kojoj nije bilo dogovora u Federaciji oko toga kolika će biti minimalna plaća, u kojoj nije bilo povećanja mirovina nego tek jednokratne pomoći, u kojoj je i dalje nezaposlenost izuzetno visoka. Nažalost, i tijekom 2021. inozemni investitori nastavili su BiH zaobilaziti u širokom luku. Uz to, ovo je godina nezapamćene političke krize i to u zemlju u kojoj su političke krize postale normalna stvar. Sve ovo dolazi i u godini u kojoj je u prvih devet mjeseci prirodni priraštaj bio -16.375 i u kojoj će iz zemlje otići oko 170 tisuća ljudi.

S obzirom na sve ovo, veliko je pitanje što nas čeka u 2022., tim više što se radi o izbornoj godinu kada u BiH ionako sve staje osim podizanja tenzija do usijanja.