Cijena električne energije za kućanstva u BiH je više od tri puta niža od prosječne cijene za domaćinstva u EU, a i cijene plina su među najnižima u Europi, pokazuje najnovije izvješće Agencije EU za energetske regulatore. Prosječna cijena električne energije u BiH za kućanstva je 6,6 eurocenti, dok je prosjek u EU, prema ovim podacima, u prošloj godini iznosio 21,6 eurocenti i veći je za 3,7 posto u odnosu na godinu ranije.

U europskim zemljama koje nisu dio EU najvišu cijenu električne energije za kućanstva plaćaju Crnogorci, odnosno 10,32 eurocenti, dok su najniže cijene u Srbiji i BiH. Cijena električne energije u Ukrajini je 7,66 eurocenti, što je više nego u BiH. Iako taj podatak nije naveden u samom izvješću, može se logički zaključiti da su cijene električne energije u BiH i Srbiji najniže u Europi. I ako se u medijima u BiH proteklih godina moglo često pročitati da su cijene plina u BiH najviše u Europi, prema podatcima iz ovog izvješća, to je daleko od istine.

Prema tim podatcima, cijene plina u BiH za kućanstva su od 2013. godine u relativno postojanom padu. Te 2013. godine cijena plina u BiH za kućanstva je iznosila 5,2 eurocenta po kilovat-satu i naredne dvije godine je blago padala. Međutim, 2016. godine cijena je naglo pala na 3,1 eurocent po kilovat-satu, da bi se prošle godine neznatno povećala na 3,2 eurocenta po kilovat-satu. Najvišu cijenu plina u EU plaćaju kućanstva u Njemačkoj i Danskoj, 29,8 eurocenti po kilovat-satu. Najniže cijene gasa u EU plaćaju bugarska dkućanstva, i to 9,8 eurocenti po kilovat-satu. Inače, cijene za industriju su nešto više od cijena u kućanstvima širom Europe, ali odražavaju slične trendove. Što se tiče europskih zemalja izvan EU, najskuplji plin plaćaju Makedonci, čija su kućanstva prošle godine morala izbrojati šest eurocenti po kilovat-satu, ili dvostruko više nego u BiH.

Cijene u Srbiji su približne cijenama u BiH, dok povoljnije plin plaćaju kućanstva u Gruziji, odnosno 1,35 eurocenti, i u Ukrajini, oko 2,8 eurocenti. Iz ovih podataka proističe da činjenica da Srbija i BiH nemaju diverzificirano snabdijevanje plina ne utječe na povećanje cijene plina, s obzirom na to da Rusija ima monopol na ovom tržištu. Istina, tržište BiH je veoma malo i pitanje je kako će se kretati cijena ako se izgradi plinska infrastruktura za šire snabdijevanje stanovništva i industrije. Ipak, jedna od obveza BiH na putu ka EU je diverzifikacija snabdijevanja plinom, odnosno sprječavanje da jedan dobavljač, u našem slučaju Rusija, ima monopol nad tržištem. Diverzifikaciju snabdijevanja plinom žele i SAD, a prvi konkretan korak ka tom cilju je potpisivanje sporazuma između Beograda i Prištine u Washingtonu o obvezivanju diverzifikacije snabdijevanja plinom.

Što se tiče cijena plinai električne energije, Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kaže za "Nezavisne" da se u BiH za struju ne plaćaju posebni porezi, odnosno akcize, ali da bi se to možda moglo promijeniti. "BiH će u procesu usklađivanja propisa morati mijenjati i Zakon o akcizama, ali u postojećem Zakonu o akcizama u BiH koji je u primjeni trenutno se ne plaća akciza na električnu energiju. Nacrt novog Zakona o akcizama je kod Upravnog odbora UNO BiH", kaže on. U Ministarstvu financija i trezora BiH "Nezavisnim" je rečeno da nemaju informacije da bi u novom Zakonu o akcizama moglo doći do uvođenja akciza na struju. Što se tiče plina, Kovačević kaže da se također ne plaća akciza, ali da se pored poreza na dodatu vrijednost plaćaju dvije putarine, i to 0,15 maraka po litru i 0,25 maraka po litru ako se plin koristi kao pogonsko gorivo.