Bariša Čolak, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja u Glavnom vijeću Hrvatskoga narodnog sabora, u intervjuu za portal politika24.net govori o posljednjim izjavama Bakira Izetbegovića, razgovorima između premijera Plenkovića s gospodinom Čovićem i Izetbegovićem, očekivanjima oko provedbe Sporazuma o izmjeni izbornog zakonodavstva, te objašnjava jesu li predstavnici međunarodne zajednice uoči 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma svjesni činjenice da Hrvatski narod nije do kraja jednakopravan s ostala dva naroda u BIH. Vezano za posljednje izjave Bakira Izetbegovića da je Željko Komšić odabran voljom građana, te da je krivnja Komšića u tome što nije sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, Čolak je istaknuo da su izjave neprimjerene, neodgovorne, bahate i znatno radikalnije u odnosu na izjave iz ranijeg razdoblja, a neke od nijh su dodatno obojene prizvukom prijetnji i uvreda.

''To naravno ne znači nužno da se promijenila politika koju on od ranije predstavlja. Mislim da su te izjave jednim dijelom uvjetovane aferama unutar SDA, ali to je nekima koji su ne samo izvan BiH nego i u BiH imali dileme o ciljevima politike koju personificira gosp. Izetbegović pomogle da shvate o čemu se zapravo radi. Jer, ne radi se samo o izjavi da je gosp. Komšić izabran voljom građana, te da je njegova krivnja u tome što nije sudjelovao u ''udruženom zločinačkom pothvatu'' nego i izravnoj prijetnji kako će nam se Komšić dogoditi i na nižim razinama te kako nije prihvatljivo da manjina terorizira većinu.

Tvrditi kako je Komšić izabran voljom građana, a pri tom zanemariti činjenicu da su ga izabrali Bošnjaci krajnje je licemjerno. To je očito negiranje Hrvata kao političkog naroda i izraz težnje za dominacijom nad manje brojnijim narodom. Ove izjave su na najjasniji način potvrdile koji je krajnji cilj politike koja ne preza birati političke predstavnike drugom narodu. Ove izjave zorno pokazuju da gosp. Izetbegović ne poštuje Ustav BiH koji propisuje kolektivnu jednakost tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba, kroz načelo konstitutinosti kao natkrovljujuće i vrhovno ustavno načelo koje je moguće ostvariti samo legitimnim političkim predstavljanjem svakog od tri konstitutivna naroda na svim administrativnopolitičkim razinama kao što to traži Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Koji je smisao postojanja tri člana Predsjedništva BiH ako svaki od njih nije izraz volje jednog od tri konstitutivna naroda? Zašto jedan narod ima posebnu privilegiju birati dva člana Predsjedništva i tako imati dominaciju u ovoj važnoj instituciji i na taj način majorizirati manje brojniji narod? Na ova pitanja bi trebao odgovoriti gosp. Izetbegović umjesto izjava kojim unosi nemir, nepovjerenje i dodatno usložnjava i onako složene odnose u BiH. Za gosp. Izetbegovića Komšić je bio na pravoj strani jer nije sudjelovao u 'udruženom zločinačkom pothvatu' čime on čitavo HVO-e svrstava na krivu stranu i u 'udruženi zločinački pothvat' zaboravljajući pri tom da je upravo HVO prvi stao u obranu BiH, a taj se pojam ponajprije može vezati za one koji su u prošlom ratu bili nalogodavci ili su prešutno odobravali brutalne, ritualne i obredne zločine nad nedužnim civilima samo zato što ne ispovijedaju 'pravu vjeru''', istaknuo je. 

Što se tiče izjave Izetbegovića gdje tvrdi da HDZ BiH blokira formiranje federalne Vlade, Čolak je istaknuo da je za formiranje vlade bilo nužno kao prvu pretpostavku dogovoriti reorganizaciju ministarstava, ''što podrazumijeva prestanak postojanja ministarstava koje je Ustavni sud FBiH oglasio neustavnim uz istodobnu uspostavu nekih novih ministarstava od dijelova već postojećih ne isključujući mogućnost uspostave posve novih resora, što nije realizirano''.