Čelnik vladajuće bošnjačke stranke u BiH Bakir Izetbegović u nedjelju je u pismu čelnicima EU-a ali i RH potvrdio kako je spreman za nastavak pregovora o izmjenama izbornog zakona ali je istaknuo i kako neće pristati na rješenja koja bi vodila daljnjoj etničkoj podjeli, a kao zagovornika takvih ideja označio je HDZ BiH.

U posebnom pismu čelnicima EU-a o čijem su sadržaju medije izvijestili iz središnjice Stranke demokratske akcije (SDA) u Sarajevu, Izetbegović je konstatirao kako su "tvrdi stavovi HDZ-a, prenaglašeno inzistiranje na etničkom principu i odbijanje da ozbiljno razgovara o određivanju ovlasti Doma naroda parlamenta Federacije BiH" spriječili postizanje dogovora tijekom pregovora vođenih uz posredovanje predstavnika EU-a i SAD-a.

Posljednji krug takvih pregovora bez rezultata je okončan prije sedam dana a čelnik HDZ BiH Dragan Čović i Izetbegović nakon toga su razmijenili niz teških uzajamnih optužbi zbog izostanka rezultata.

Čović je nakon toga posebnim pismom izvijestio čelnike EU-a o stajalištima stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) čija je bit u tome da inzistiraju na dosljednom poštivanju ustavnih prava konstitutivnih naroda pa tako i Hrvata što uključuje pravo na legitimno predstavljanje u svim tijelima vlasti. 

Izetbegović je na to uzvratio svojim pismom adresiranim na dužnosnike poput predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ali i na hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića te premijera Andreja Plenkovića.

U pismu posebice osuđuje moguće pokretanje postupka teritorijalnog preustroja BiH kao i eventualni bojkot izbora na koji bi se hrvatske stranke mogle odlučiti ukoliko bi se oni organizirali po postojećem zakonu.

Izetbegović navodi kako bi svaki pokušaj jednostranog preustroja države značio izravno kršenje Daytonskog sporazuma i ugrožavanje mira i stabilnosti jer on to vidi kao oživljavanje Herceg-Bosne.

Za bojkot izbora kaže kako je to jedan od demokratskih načina da se iskaže nezadovoljstvo na što svatko ima pravo no nema pravo opstruiranja i blokada izbora, jer je to neustavno.

Čelnik SDA odlučno odbacuje tvrdnje HDZ-a da SDA želi uspostavu unitarne države te navodi kako Čović i njegovi suradnici takvim optužbama zapravo traže alibi za politiku koja vodi potpunoj etničkoj podjeli zemlje a to, kako navodi, rade u suradnji s čelnikom bosanskih Srba Miloradom Dodikom.

"Želim naglasiti da je tijekom posljednje runde pregovora ipak napravljen značajan pomak koji može biti temelj za nastavak razgovora u budućnosti. SDA će se uvijek odazvati svim razgovorima koji će voditi ka stabilizaciji prilika i rješenjima koja su u skladu s europskim standardima i preporukama Europske unije", stoji na kraju Izetbegovićeva pisma čelnicima EU-a i njenih država članica.

Iako se međusobno optužuju, čini se da su Čović i Izetbegović spremni na nastavak pregovora, a tome svjedoče i njihove izjave u poslanim pismima, ali i izjava Dragana Čovića poslije sjednice HDZ-a BiH u petak, a uoči HNS-a koji je samo potvrdio sve što je on naveo.

Govoreći o pregovorima oko promjene Izbornog zakona on je ponovio da se “došlo do samoga kraja”, ali da “treba biti strpljiv i sve završiti bez nervoze”, time dajući do znanja da još postoji šansa za dogovor oko Izbornog zakona.

“Mislim da smo napravili jedan veliki iskorak što se tiče hrvatske strane, došli do one mjere u koju se ne može više ne može dirati. U Ustav FBiH se ne može dirati. To su stvari o kojima se ne može pregovarati, niti se pregovaralo i tako ćemo nastaviti i dalje. Postoji, koliko god slaba, mogućnost da se na različite tehničke načine ovo pitanje riješi. Bili smo vrlo blizu dogovora, moguće ako ništa drugo, da taj dio pokušamo staviti u procedure. Mislim da prostora za razgovore još ima”, poručio je Čović.
Očigledno je da na ovaj način dvojica predsjednika vladajućih stranaka na sebi svojstven način pozivaju na nastavak pregovora. No, pitanje je kada će se oni dogoditi. I u kojem formatu.