Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci značajno su porasle, što sve više zabrinjava građane koji smatraju da je ekonomska situacija teža i neizvjesnija.

Kako pokazuju i zvanični podaci Federalnog ministarstva trgovine, potrošačke cijene u kolovozu 2021, u prosjeku su porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Promatrano po odjeljcima klasifikacije potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće, prijevoz, hrana i bezalkoholna pića i rekreacija i kultura.

Sve je skuplje

Prema podacima istog ministarstva, cijena kilograma kruha u Federaciji BiH iznosi 2,50, a u Republici Srpskoj 2,30 KM, dok je 2017. u FBiH iznosila 2,40, a u RS-u 2,20 KM. Također, cijena kilograma brašna u FBiH danas iznosi 0,93 KM, u RS-u - 1,05 KM, dok su 2017. građani FBiH za kilogram brašna morali izdvojiti 0,90, a RS-a 0,75 KM. Litra ulja u FBiH u kolovozu ove godine koštao je 3,02 KM, a u RS-u 3,20, što je značajan rast u odnosu na isti mjesec 2017. kada je litar ulja i u FBiH i u RS-u koštao 2,10 KM.

- Otkako pratimo iznos potrošačke košarice, a to je već desetak godina, primijetili smo puzajući fenomen rasta. Prije desetljeće poskupljenja je bilo lakše podnijeti, jer je košarica tada iznosila oko 1.200 KM. Danas je to 2.200 KM, suma je veća, a osnovica – nije, ukazuje Marin Bago – predsjednik Udruge potrošača Futura iz Mostara.

Kaže da su uzroci brojni, ali je ipak ključni nepostojanje domaće proizvodnje hrane. Nema ni subvencija, te se uvozi više od 80 posto prehrambenih artikala koji se koriste.

- Drugi važan podatak je taj da ljudi masovno napuštaju zemlju i da nas je danas oko 2,5 milijuna na prostoru koji može prehraniti 20 milijuna ljudi, kaže Bago, uz napomenu kako izostaju kvalitetne politike koje bi stvari vratile na svoje mjesto. Mnogo je institucija koje su dosad morale reagirati, međutim nitko od njih “se ne miješa u svoj posao“.

- Nužan nam je plan subvencioniranja i proizvodnje hrane. Nemamo ni upravljanje proizvodnjom naše hrane. To bi se trebalo dešavati na političkoj razini. Trebale bi se donositi strategije, međutim kod nas toga nema. Ljudi se bave nekim drugim stvarima. Ako ne postoje plan i kvalitetne odluke, dolazi se do stihije, a ona na vrata kuca prvo obiteljima. Iznosi cijena danas nepodnošljivi su za 90 posto obitelji u zemlji, upozorava Bago.

Povezivanje je nužno

Pokazatelji su jasni, jedna prosječna bh. plaća potrebna je za kupovinu hrane. U drugim zemljama to je 30 posto prosječnog mjesečnog dohotka.

- I taj pokazatelj vjerno kaže da stvari u Bosni i Hercegovini nisu posložene. Na hranu i lijekove se izdvaja najviše u zemlji. Strukture koje u BiH ostvaruju profit shvatile su da je našem čovjeku ostalo novca za te dvije namjene i da je jedini način zarade na hrani i lijekovima. Zato i dolazi do poskupljenja. Trgovina ide za profitom. Jedini balans bio bi ravnopravnost potrošača. Zato, Bosna i Hercegovina mora krenuti s ispravnom politikom i strateškim planiranjem subvencija. Za par mjeseci u tom slučaju bismo osjetili napredak. Nismo mi baš siromašno društvo koliko mislimo. U mnogim oblastima bi se mogao napraviti višak vrijednosti i narodu tako vratiti nadu, smatra Bago.

Ipak s vlastima kakve su danas bosanskohercegovačke, teško da će do toga doći.

- S retorikom kakvu imamo i plašenjem ratom, bez investicija u djecu i mlade – gotovo nemoguće. Mladi odlaze jer je danas lakše otići nego ranije. Nitko tko se može spasiti ne želi biti dio svega ovoga. S tim trendom za par godina ćemo imati mali broj stanovnika s ugroženim sustavima u državi. Građani stoga konačno moraju pokazati neposluh. Nitko ne bi smio prihvatiti poziciju u kojoj se danas nalazi čovjek u BiH. Moramo se povezati. Sve nas je manje, povezivanje je nužno zbog naše djece, upozorio je Bago.

H. Ž.