Konferencija prekograničnog projekta "Unaprjeđenje održivog razvoja turizma kroz kulinarsko naslijeđe" (CUHaCHA) održana je u petak u Mostaru s ciljem unaprjeđenja partnerstva između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore provođenjem aktivnosti usmjerenih na jačanje turističke ponude.

Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Rašid Hadžović kazao je kako se ovim projektom htjelo doći do nekih interesantnih, tradicionalnih jela koja se prave na području ove regije.

- Htjeli smo napraviti i određene turističke ture, kao i edukaciju za naše učenike. Iz tog razloga napravili smo monografiju s tim jelima, turističke ture će biti na internet stranici projekta, a za naše učenike osigurali smo kuhinju u vrijednosti od 60.000 eura, kao i restoranski prostor u prostorijama Crvenog križa. Taj prostor će ujedno biti korišten za edukaciju naših učenika - kazao je Hadžović.

Ministar je dodao kako gastronomija igra jako bitnu ulogu u modernom turizmu.

- Nije više pojam da turisti koji dolaze samo nešto vide, nego da nešto i probaju, tako da je i taj gastronomski trenutak vrlo bitan. Pokušali smo kroz naša nacionalna jela dati novi pristup našim budućim turistima, tako da u HNŽ-u postoje dvije, odnosno dvosatna i cjelodnevna tura koje će biti prikazane na našoj internetskoj stranici - kazao je Hadžović.

Andrea Erceg iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) istaknula je kako je cilj projekta ojačati i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine i pridonijeti razvoju turizma.

- Cilj će se ostvariti kroz tri rezultata, a oni su kreiranje staza kulinarske baštine koje će biti kreirane putem jedne web karte. One su već definirane, a za nekih desetak dana bit će online. Nakon toga, cilj je obuka pružatelja usluga koji će se u tri kuhinje, koje ćemo uspostaviti u Zadru, Mostaru i Tivtu, obučiti u kuhanju tih tradicionalnih jela - kazala je Erceg.

Dodala je kako je cilj turističku sezonu produžiti na cijelu godinu i privući goste stvarima tipičnim upravo za ovo podneblje.

- Turisti sve više teže nekakvim takvim ponudama, a nama je u cilju smanjiti sezonalnost u navedenim područjima, što znači da bi u biti turisti trebali dolaziti cijelu godinu, težiti nekom višem iskustvu, više osjetiti nekakve lokalne, autohtone proizvode, nego neke koji se nameću. Kao nešto što bi turisti morali probati, u Bosni i Hercegovini izdvojila bih janjetinu na ražnju, dok su za Hrvatsku i Crnu Goru to pretežito nekakva, čak i ne riblja jela, nego dagnje, rižoti i slično - navela je Erceg.

Predstavnica Općine Tivat Ivona Petrović istaknula je kako hrana definitivno povezuje regije Mostara, Zadra i Boke kotorske.

- Prilikom realizacije naših aktivnosti dodatno smo se uvjerili da su sličnosti i veće nego što sam ja osobno mislila. Hrana je bitan segment našeg svakodnevnog života, bitan je dio kulinarske baštine i ono što je ovaj projekt pokušao postići je da taj značaj bude još jasniji svim turističkim djelatnicima - kazala je Petrović.

Po njezinim riječima, gastronomski potencijal ove tri regije nije dovoljno istražen i prezentiran.

- Ovaj projekt je, nadam se, jedan u nizu pokušaja da odgovorimo na to pitanje. Zadarska županije i Boka kotorska imaju velike sličnosti kada je hrana u pitanju. Naša kulinarska baština je prije svega mediteranska, jedemo dosta svježeg ili malo obrađenog povrća, dosta morskih plodova, većina recepata ima potpuno istu osnovu, to su grilovana riba, školjke i slično. Kad su Mostar i HNŽ u pitanju, naglasila bih taj možda neki istočnjački utjecaj koji je i kod nas dosta izražen. Tu su zastupljena zimska jela koja se sporo kuhaju, sporo pripremaju, a također sporo i jedu, imaju miris doma, podsjećaju nas na obitelj i mislim da je to i više nego dovoljno da kažemo da imamo zajedničko naslijeđe - istaknula je Petrović.

Nositelj projekta ja AGRRA, a partneri su Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a, Općina Tivat i Zadarska županija.

Projekt CUHaCHA realizira se u okviru programa suradnje Interreg IPA CBC Hrvatska - BiH - Crna Gora, ukupna vrijednost projekta iznosi 710.946,93 eura, a iznos sufinanciran od Europske unije je 604.304,89 eura.