Od nove parlamentarne koalicije u Bosni i Hercegovini, bar za sada, nema ništa, ako je suditi po izjavama predstavnika stranaka za Radio Slobodna Europa (RSE), u danu kada je zakazan sastanak na ovu temu.

Ipak, predstavnici vladajućih stranaka iz Federacije Bosne i Hercegovine i opozicije iz Republike Srpske, na sastanku u Sarajevu 2. travnja bi mogli postaviti osnove nove vlasti, bez Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Na sastanku će sudjelovati stranke "Trojke" i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koje su u protekle dvije godine činile vlast na državnom nivou, te tri opozicione partije iz RS – Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Liste za pravdu i red.

Trebali bi razgovarati, kako kažu, o daljim principima djelovanja, kao što je europski put BiH i normalizacija odnosa.

Istovremeno, glasnogovornik SNSD-a i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, Radovan Kovačević, preko mreže X optužuje Srbe i Bošnjake iz ovih stranaka da traže "poništavanje izborne volje kod Srba".

"Trojka", koju čine Socijaldemokratska partija, Naša stranka i Narod i pravda, najavila je raskid koalicijskog sporazuma sa SNSD-om na nivou BiH 23. siječnja, nakon što ova partija bila suzdržana na glasanju za dva proeuropska zakona u državnom Parlamentu.

Mjesec dana kasnije, Milorad Dodik, predsjednik RS i lider SNSD-a, prvostupanjsko je osuđen na zatvor i zabranu političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Tada je kriza u zemlji dodatno eskalirala, jer su vlasti u RS-u predvođene SNSD-om usvojile niz neustavnih zakona, između ostalog one kojima se zabranjuje rad državnim pravosudnim i istražnim institucijama na teritoriji tog bh. entiteta.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i dugo godina političar iz Federacije BiH najbliži Dodiku, izjavama tokom ožujka se distancirao od predsjednika RS-a.

Prije 10-ak dana, Čović je održao sastanak s predstavnicima opozicije iz RS-a, na kojem je bilo riječi o budućoj suradnji.

SNSD, HDZ i Trojka su formirali koaliciju na nivou BiH u prosincu 2022,, ubrzo nakon općih izbora.

Šta kažu u opoziciji u RS?
Krajem siječnja, predstavnici opozicije u RS-u su počeli razmatrati mogućnost pristupanja vlasti u Sarajevu.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, kaže za RSE da je najavljeni sastanak "konzultativni", te da neće biti potpisan koalicijski sporazum.

"Nastavak onoga što smo pričali sa HDZ-om o strateškim ciljevima, a ciljevi su, grubo rečeno, dakle, europski put BiH, usvajanje potrebnih zakona i donošenje ostalih odluka na tom putu, prema obavezama koje su preuzete", kazao je Miličević.

On dodaje da će prioritet biti zaštita "interesa RS", izmjene izbornog zakona, a da će "teške teme" kasnije doći na red. Govorit će se i o ekonomskim temama.

"Tipa suglasnosti oko diferencirane stope PDV-a radi poboljšanja standarda stanovnika kad su u pitanju niže stope PDV-a za prehrambene proizvode, lijekove, opremu za bebe, itd", pojasnio je Miličević.

Istakao je da svaki dogovor koji bude postignut, kasnije treba biti potvrđen na stranačkim organima.

Lider Liste za pravdu i red i poslanik u Narodnoj skupštini RS, Nebojša Vukanović, nada se da će u travnju biti deblokiran rad Vijeća ministara.

"To bi trebalo da se sad dogovori, da se na sastanku postigne dogovor o funkcioniranju Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine i ostalih institutija u narednom periodu od godinu i pol dana do izbora", rekao je Vukanović za RSE.

On je naglasio da njih "interesira borba protiv korupcije, vladavina prava i pravna država".

"Da se dođe do normalizacije odnosa i normalnog rada institucija. Da se posvetimo životnim temama, kojih je mnogo, umjesto što gubimo vrijeme na stalne tenzije koje produkuju SNSD i Milorad Dodik, kako bi skretali pažnju sa suštinskih problema", rekao je Vukanović.

Trebinjski političar je, također, kandidat za ministra sigurnosti BiH, a inicijativa za to je upućena u proceduru 18. ožujka.

Ako ne bude bilo zastoja, on ocjenjuje da se već za 20-ak dana može zakazati posebna sjednica Zastupničkog doma bh. Parlamenta o njegovom imenovanju.

BiH je bez ministra sigurnosti, nakon što je Nenad Nešić 28. siječnja smijenjen, jer je zbog korupcije zaršio u pritvoru.

'Politička realnost' u BiH
Lider stranke Narod i pravda, i šef bh. diplomacije, Elmedin Konaković, rekao je na konferenciji za medije 1. travnja da je ovaj sastanak "rezultat političke realnosti u BiH", te da su svi uvidjeli da potezi Dodika i SNSD-a "ne vode zemlju nigdje".

"Očekujem da u jednoj razumnoj atmosferi političke realnosti shvatimo da zajedno s ovim ljudima, koje opet moram nazvati hrabrim, iz bh. entiteta Republika Srpska, a koji smiju govoriti objektivno o našem europskom putu, napravimo jedan brzi hodogram budućih dešavanja koji se tiče primarno ispunjavanja naših obaveza na europskom putu", rekao je Konaković.

On upozorava da je ovaj proces ugrožen, jer moraju još dva zakona biti usvojena, te izabran glavni pregovarač sa Europskom unijom.

"Mislim da politički akteri, po njihovim izjavama i dosadašnjim kontaktima, imaju tu vrstu zrelosti da to dovedemo do kraja i da prije svega definiranjem prioriteta koje treba da potpišemo u nekom političkom sporazumu, a nakon toga i rješavanjem kadrovskih pitanja", smatra Konaković.

Šef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Saša Magazinović, rekao je za RSE da "ne bi rekao" da će na sastanku biti potpisan bilo kakav sporazum.

"Ja bih volio, iskren da vam budem. Nije to pravilo, da bude na prvom sastanku", kazao je Magazinović.

Istakao je da oni od početka imaju iste zahtjeve, europski put BiH i usvajanje zakona na tom putu.

Lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, nije se javljao na telefon.

Moguće blokade promjena
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Elvis Fejzić, ocijenio je za RSE da je nova koalicija jedina politička perspektiva zemlje.

"Vidimo da je opozicija iz entiteta RS vrlo zainteresirana da participira u ovoj državnoj vladi. Ono čega se mi bojimo zapravo jeste da li će uopće biti moguće, imajući u vidu poslovnike o radu Zastupničkog doma i Doma naroda, bez blokada u vlasti izabrati predstavnike dosadašnje opozicije u RS u ovu državnu koalicionu vladu", kazao je on.

Fejzić pretpostavlja da sve strane imaju svoje uvjete, u pregovorima oko nove koalicije.

"U prvom redu mislim na HDZ-ov uvjet koji se svako malo ponavlja oko novog izbornog zakonodavstva", istakao je Fejzić.

Također, smatra da će formiranje novog Vijeća ministara trajati sporije, obzirom da postoji mogućnost da bilo kakve kadrovske promjene blokira SNSD u Domu naroda.

"Bojimo se mogućih političkih blokada, jer se one vrlo često i ranije događale čak i oko manje značajnih stvari u funkcioniranju državne vlade", rekao je Fejzić.

SNSD trenutno ima troje od petoro delegata u Srpskom klubu u Domu naroda Parlamenta BiH, što im omogućava da blokiraju usvajanje novih zakona, ali i smjene u Vijeću ministara.

Naime, njihovim nedolaskom na sjednice nema kvoruma za rad tog zakonodavnog tijela, obzirom da najmanje tri delegata iz svakog od tri kluba moraju biti prisutna.

Zato je "zakočena" smjena SNSD-ovih ministara, Staše Košarca i Srđana Amidžića, koji su već ranije smijenjeni u Zastupničkom domu.

Za petak, 4. travanj, u Zastupničkom domu je zakazana rasprava o smjeni Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra obrane BiH, Ognjena Janjića, zamjenika ministra komunikacija i prometa BiH, i Marijane Mojić, zamjenice ministarke civilnih poslova BiH.

Sve troje zamjenika su iz stranaka koje su dio koalicije iz RS, predvođene SNSD-om.