Dok je američki predsjednik Donald Trump ovog proljeća bjesnio tijekom sastanka u Bijeloj kući jer su ostale članice NATO saveza odbile sudjelovati u njegovom ratu protiv u Iranu, na pamet mu je pala jedna ideja. Kako za CNN otkrivaju dvije osobe upoznate s tim razgovorom, Trump je otvoreno upitao što bi se dogodilo kada bi smanjio broj američkih vojnika u Europi za čak jednu trećinu. Zapitao se hoće li to takozvanim saveznicima poslati pravu poruku.

Otprilike u isto vrijeme kada je Trump iznio ideju o povlačenju, Pentagon je iznenada otkazao dva planirana slanja američke vojske u Europu te naredio povlačenje dijela osoblja s kontinenta.

Sastanak u lipnju i velika prijetnja Europi
Ministar obrane Pete Hegseth planirao je na lipanjskom sastanku NATO-a objaviti još drastičnije rezove koji bi dosegnuli spomenuto smanjenje za trećinu koje je Trump predložio, potvrdili su izvori za CNN. Međutim, plan je promijenjen nakon konzultacija s drugim visokim dužnosnicima administracije. Umjesto radikalnog rezanja, Hegseth je predstavio šestomjesečnu reviziju američkih snaga u Europi.

"To je revizija na kojoj će neke zemlje pasti, dok će je druge proći s najvišim ocjenama", upozorio je tada otvoreno šef Pentagona.

Dok predsjednik SAD-a danas putuje u Tursku na željno iščekivani samit NATO-a, njegov bijes i stalne prijetnje ozbiljno ugrožavaju ovaj 77 godina star savez.

Trump, koji nikada nije pokazivao pretjeran entuzijazam kada je trebalo obećati američku podršku obrani Europe, postao je još skeptičniji u posljednjih godinu dana. Stalno ponavlja tezu da najstariji američki saveznici nisu bili uz njega kada su mu najviše trebali, odnosno nakon što je pokrenuo rat u Iranu.

Trump ne odustaje od Grenlanda, traži samo lojalnost
CNN podsjeća da Trump nikada nije izričito odbacio mogućnost potpunog povlačenja SAD-a iz NATO-a. On kontinuirano dovodi u pitanje vrijednost tog saveza za Ameriku, tvrdeći da Washington zapravo sam financira i sponzorira europsku sigurnost.

Osim toga, Trump je ponovno zaprijetio da će preuzeti Grenland od jedne članice NATO-a, a s vremena na vrijeme pokazuje i popustljivost prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Zbog toga se pojedini europski dužnosnici ozbiljno pribojavaju da bi Rusija mogla planirati operacije na teritoriju NATO saveza kako bi testirala odlučnost i solidarnost članica.

Sve je to stvorilo izuzetno napetu i mučnu atmosferu uoči ovotjednog samita, na koji Trump, prema vlastitom priznanju, dolazi preko volje.

Na prošlomjesečnom sastanku s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Trump je otvoreno rekao da na samit ide isključivo zato što se održava u glavnom gradu Turske, i to pod domaćinstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, kojeg smatra svojim prijateljem. Izvor upoznat s situacijom otkriva za CNN da je Trumpu i njegovu timu iza zatvorenih vrata jasno dano do znanja da bi nedolazak na samit, bez obzira na Trumpove razloge, predstavljao golemo nepoštovanje prema Erdoğanovi.

"Vrijeme je da saveznici podmetnu leđa"
"Samit u Ankari je trenutak u kojem naši saveznici konačno moraju podmetnuti leđa, i ja znam da predsjednik Trump upravo to očekuje", izjavio je Trumpov veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker.

Europski lideri se nadaju da će sastanak u Ankari proći bez velike drame, pa planiraju predstaviti nova obećanja o izdvajanju za obranu kako bi ublažili Trumpov bijes. Rutte je također pokušao izgladiti nesuglasice tijekom svog lipanjskog posjeta Bijeloj kući.

Međutim, u zabrinutim privatnim razgovorima vođenim proteklih dana, mnogi diplomati i dužnosnici priznali su za CNN da nitko ne može jamčiti miran tijek samita s obzirom na predsjednikovo loše raspoloženje. Trump se iza zatvorenih vrata ogorčeno žalio na izostanak podrške NATO-a, a ta se retorika brzo prelila i u njegove javne istupe na društvenim mrežama.

"Smiješno je da SAD nastavlja ići ovim jednostranim putem kada odnos uopće nije uzajaman. Nisu bili tamo za nas!!!", napisao je Trump samo nekoliko dana prije samita.

Propali pregovori i suluda svađa s Giorgiom Meloni
Europski čelnici oštro odbacuju ove Trumpove kritike, naglašavajući da ih nitko nije ni konzultirao prije nego što je rat s Iranom uopće počeo. Ipak, mnogi od njih su obećali vojnu pomoć kako bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac, iako su tenzije u tom ključnom morskom prolazu usporile potpunu obnovu trgovačkog prometa. Visoki američki dužnosnici potvrdili su da će situacija u tjesnacu biti jedna od tema u Ankari, ali su istovremeno izrazili ozbiljnu sumnju u to imaju li europske nacije uopće vojne kapacitete za bilo kakav smislen doprinos.

Ovaj Trumpov sukob s europskim liderima prošlog mjeseca ipak nije uspio minirati samit skupine G7 u Francuskoj. Dapače, Trump je – ponesen pozitivnim pomacima u pregovorima s Iranom – prividno bio u sasvim dobrim odnosima s kolegama koje je prethodnih mjeseci žestoko blatio.

No, odmah nakon odlaska iz Francuske, ponovno je otvorio javni rat s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Trump je ustvrdio da ga je ona doslovno "molila" za zajedničku fotografiju, na što ga je Meloni optužila da izmišlja priče. Umjesto da se tenzije smire, Trump je u nedjelju bizarno izjavio da bi za nju trebao tražiti "sudsku zabranu pristupa". Jedan američki dužnosnik rekao je za CNN da ovaj narušeni odnos između dvoje nekoć bliskih lidera unosi dodatni golemi element nesigurnosti u samit.

Tijekom sastanka s Rutteom u Ovalnom uredu, Trump je ponovio cijelu listu svojih starih pritužbi na račun NATO saveznika. "Samo budite lojalni. Ja želim samo njihovu lojalnost. Ne treba nam njihov novac, ne treba nam ništa. Mi imamo daleko najmoćniju vojsku na svijetu, ali ja želim lojalnost", poručio je Trump.

Rutteov "Trumpov bilijun" i problem s Grenlandom
Mark Rutte, koji već godinu i pol dana s promjenjivim uspjehom pokušava kontrolirati Trumpove česte promjene raspoloženja, pokušao je ublažiti predsjednikovo neprijateljstvo pomoću grafikona. Donio je tablice koje prikazuju drastičan porast europskih obrambenih troškova, pripisujući taj skok upravo Trumpovom pritisku.

"Ovaj grafikon prikazuje 'Trumpov bilijun'", objašnjavao je Rutte u jednom trenutku.

Također je lagano kontrirao američkom lideru zbog njegova bijesa oko Irana, inzistirajući na tome da su postojali "samo izolirani slučajevi u kojima je SAD ostao razočaran, ali da su općenito gledajući, europski saveznici uvijek bili tu". Rutte, bivši nizozemski premijer čije je otvoreno dodvoravanje Trumpu u prošlosti izazvalo i podsmijeh javnosti, koristio je istu taktiku i na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Haagu – i to mu je upalilo. Trump je tada otišao sastanka hvaleći europske vođe i potvrđujući privrženost sporazumu o zajedničkoj obrani.

Europski dužnosnici nadaju se istom scenariju i u Ankari, ali taj ishod mnogima sada djeluje kao neostvariv san. Trump i dalje ne odustaje od namjere da kupi Grenland, tvrdeći da je to Americi nužno za nacionalnu sigurnost. To radi unatoč tome što je Rutte još u siječnju osmislio plan za dramatično jačanje europske obrane na tom samoupravnom danskom teritoriju.

"U ovom trenutku, jedino rješenje koje vidimo za to pitanje jest da Sjedinjene Države kupe Grenland, ali nastavit ćemo istraživati i druge opcije", potvrdio je visoki američki dužnosnik za CNN uoči samita.

Europa se potajno sprema za odlazak Amerikanaca
Tijekom proteklih nekoliko mjeseci, SAD je počeo povlačiti svoje snage znatno brže nego što je ijedan europski dužnosnik mogao zamisliti, iako Trump već godinama prijeti smanjenjem američkog vojnog otiska na kontinentu.

Iako je Trump ovog proljeća bio vidno zatečen najavom Pentagona da obustavlja planiranu rotaciju vojnika kroz Poljsku, osobno je podržao odluku o povlačenju 5000 američkih vojnika iz Njemačke. Njemački kancelar Friedrich Merz kratko je prije tog poteza izjavio da Sjedinjene Države proživljavaju "poniženje" u svom ratu s Iranom.

"Nikoga ne bi trebalo čuditi što provodimo reviziju razmještaja naših snaga, niti bi ikoga trebalo iznenaditi što će ta revizija vrlo vjerojatno dovesti do promjene našeg položaja u Europi", izjavio je visoki dužnosnik Trumpove administracije.

Ipak, ove stalne promjene potpuno su zbunile Europljane, koji sada užurbano pokušavaju skovati plan za dan kada Sjedinjene Države više neće osiguravati glavninu obrambenog štita starog kontinenta.

"Samit je prilika za SAD da točno definira što planira povući iz Europe i da se konzultira sa saveznicima o tome kako popuniti te opasne praznine u obrambenim kapacitetima. Pitanje je je li Trumpova administracija uopće spremna za takav razgovor", upozorava Stephen Wertheim iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir (CEIP). "Saveznicima treba kristalno jasna poruka iz Washingtona o tome što ostaje, što odlazi i kada. A da bi se to dogodilo, Washington prvo mora sam sa sobom donijeti odluku."

Zelenski stiže na večeru, ali ne i na sastanke
Mnogi se otvoreno pribojavaju da bi svako slabljenje američke vojne prisutnosti moglo dati krila Rusiji, čija je ofenziva u Ukrajini trenutno u zastoju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će svečanoj večeri lidera u Ankari, ali neće sudjelovati na službenim sastancima samita – što je jasan signal da su ambicije Kijeva da jednog dana uđe u NATO i dalje na čekanju. Zelenski će se ipak u srijedu nasamo sastati s Trumpom.

Trump, čija je pozornost mjesecima bila potpuno preusmjerena na rat u Iranu, u posljednje vrijeme navodno zvuči fascinirano sposobnošću Zelenskog da nastavi borbu protiv daleko većeg i nadmoćnijeg protivnika. Kako bi odobrovoljile Trumpa i pokazale mu da su itekako spremne same financirati rat na svojim granicama, europske nacije planiraju na samitu obećati nove desetke milijardi eura vojne pomoći za Ukrajinu.

Hoće li išta od ovih očajničkih poteza Europe uspjeti sačuvati mir i spriječiti opći raspad sustava na ovotjednoj konferenciji u Turskoj, saznat ćemo vrlo brzo, piše index.