Hrvatska paneuropska unija i Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u BiH održale su u Zagrebu tribinu pod nazivom 'Dayton – 30 godina poslije', na kojoj su sudionici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine analizirali dosege, izazove i budućnost Daytonskog mirovnog sporazuma te njegove implikacije za regionalnu stabilnost i europsku perspektivu BiH. Glavi govornici bili su savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mate Granić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH Kasim Trnka i veleposlanik Republike Hrvatske u Tirani Zlatko Kramarić, priopćeno je iz Hrvatske paneuropske unije. Na početku skupa u pozdravnom govoru, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić istaknuo je važnost dijaloga u BiH. 'Mir nikada nije lako postići, što vidimo i danas u kontekstu Ukrajine i Bliskog istoka. Upravo Daytonski sporazum može poslužiti kao vrijedan primjer kako se mir uspostavlja i održava unatoč nesavršenostima', kazao je Barišić. Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH Asim Kurjak podsjetio je na osnivanje te akademije prije četiri i pol godine, s ciljem povezivanja politike i znanosti te okupljanja ljudi sličnih uvjerenja. Istaknuo je kako je Dayton poticajan povod za ovakvo okupljanje, izrazivši nadu da se nikada neće ukazati potreba za 'novim Daytonom'. Kao izaslanica hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova, sudionicima se obratila Vanda Babić Galić, naglasivši da tribina govori o temi utkanoj u prošlost, sadašnjost i budućnost regije. Posebno je istaknula ulogu Paneuropske unije u promicanju dijaloga i izgradnji sigurne Europe. 'Republika Hrvatska ostaje snažno posvećena europskoj perspektivi cijele regije te vrijednostima koje nas povezuju – miru, stabilnosti i zajedničkoj europskoj budućnosti', poručila je Babić Galić.

Izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministarstva branitelja Darko Nekić podsjetio je na važnost Washingtonskog sporazuma kao ključnog preduvjeta koji je omogućio postizanje Daytona. Zastupnica u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić, koja je bila izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, istaknula je obvezu Hrvatske, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, da vodi računa o poštivanju njegovih odredbi, osobito u kontekstu očuvanja konstitutivnosti triju naroda. Kritizirala je nametnute ustavne izmjene početkom 2000-ih koje su, kako je rekla, dovele do pogoršanja odnosa Bošnjaka i Hrvata te naglasila važnost euroatlantske perspektive kao pokretača ključnih reformi. 'Mir nije samo prestanak rata nego i trajni rad na povjerenju', zaključila je Bušić. Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić podsjetio je na politički kontekst 1991. godine i državničke poteze predsjednika Franje Tuđmana, kao i na složene pregovore koji su prethodili Washingtonskom, a potom i Daytonskom sporazumu. Naglasio je da je bitno sačuvati duh ovog sporazuma te da je neprihvatljivo da jedan narod drugome bira predstavnike, a da su pokušaji preglasavanja i separatizam put prema destabilizaciji. Ustavni stručnjak Kasim Trnka istaknuo je da je, unatoč manama, Dayton jedan od najuspješnije vođenih američkih mirovnih sporazuma. Pojasnio je da je u procesu stvaranja ustava BiH puno truda uloženo u postizanje etničke ravnoteže i demokratskih standarda, ali i upozorio na izazove koje donosi koncept konstitutivnosti, vidljive i kroz presude poput Sejdić–Finci.