Zašto se blokira usvajanje zakona koji je prioritet na putu za EU

Tekst novog Zakon o sukobu interesa na razini Bosne i Hercegovine usklađen je s Ustavom i pravnim sustavom u zemlji, međutim protiv Prijedloga zakona u svibnju su glasovali članovi Ustavno-pravnog povjerenstva u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, iz reda SNSD-a i HDZ-a BiH.

Zastupnički dom dva puta ranije se izjašnjavao o tekstu, usvajajući pritom amandmane, koje su predlagali između ostalog upravo i predstavnici SNSD-a i HDZ-a. Zakon o spriječavanju sukoba interesa jedan je od 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila u vezi s aplikacijom Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

- Zakon već postoji na tri razine, ali se u Federaciji Bosne i Hercegovine ne primjenjuje, jer nije oformljeno tijelo koje bi utvrđivalo sami sukob interesa. To Povjerenstvo ne postoji sedam godina, dok istovremeno ne postoji ni politička volja da se ono oformi. Jednostavno, to ne žele ni vlast, ni oporba. Moram naglasiti da i u oporbi imamo ljude koji su ranije bili na vlasti, posebno na razini države i upravo takvima smeta Zakon o sukobu interesa, navodi Damjan Ožegović, istraživač Transparency Internationala.

Podrška EU

Mnogo je manjkavosti u samim zakonima koji bi trebali regulirati sukob interesa, smatra on.

Oni koji postoje nužno se moraju promijeniti, a na razini države se novi žurno mora usvojiti. I to onaj koji je u proceduri.

- Postojeći zakoni na entitetskoj razini su nedorečeni i loši. U proceduri je Zakon na razini Bosne i Hercegovine, i mi očekujemo da on konačno bude usvojen i da zaživi. Moram naglasiti da je Ministarstvo pravde BiH prije godinu bilo odlučilo uputiti u proceduru nacrt s kojim nismo bili suglasni. Uložili smo prigovor, a podržali su nas svi međunarodni akteri u zemlji, prije svih Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država i misija OSCE-a. Napravili smo, po mome sudu, dobar pritisak, nacrt je povučen, a u proceduru je potom vraćen onaj na kojemu smo i mi radili. I mislim da upravo ovo o čemu vam pričam najslikovitije pokazuje kolika je nespremnost donositelja odluka u BiH. Oni na ovome zakonu i rade samo zato što je prioritet za aplikaciju za članstvo u Europskoj uniji. Političari u našoj zemlji uglavnom deklarativno žele mnogo toga što se od njih traži, međutim u stvarnosti ili suštini to ne žele. I oni bi bili najsretniji da se zakoni donesu, ali tako da se stvarnost ne mijenja, odnosno da se ne popravi stanje u zemlji, kaže nam Ožegović.

Ključ je i dalje u parlamentima. Nacrt Zakona je dobar i da je sreće ne bi bilo ni promil šanse da se ne usvoji.

- I dalje sve ovisi o političkoj volji onih koji odlučuju. Postoji i pritisak javnosti da se to usvoji, tako da se nadam da ćemo u skorije vrijeme dočekati Zakon. Dug je, također, period iza nas. Imamo i pritisak Međunaordne zajednice, što je također važno. Vjerujem da to može biti do kraja godina, iako me ništa ne bi iznenadilo zbog opstrukcija kojima smo svjedočili. Zakon koji podržavamo i na kojemu smo radili prati europske trendove. Predlažemo da se on primjenjuje na funkcionere na državnoj razini, kao i na članove upravnih odbora javnih poduzeća na svim razinama. CIlj je da se pojedincima suzbije moć prilikom zapošljavanja i imanovanja, a sve bi na koncu ovisilo i od organa za sprovođenje. Sporno je što se i u povjerenstva za sukobe interesa imenuju političari koji bi onda trebalo da odlučuju o kolegama ili samima sebi, kaže nam.

Transparency International je ustanovio značajan broj primjera sukoba interesa, uz potpuno uvjerenje istraživača da je stanje na terenu lošije, što se zasad uspijeva vješto skriti.

- Na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini trenutno je 61 izabrani zvaničnik u sukobu interesa. Svi oni obavljaju duple ili više funkcija. Imamo slučajeve da jedna osoba obavlja i po četiri funkcije. To nije konačna brojka, već ono do čega smo uspjeli doći. Baze nisu otvorene za suradnju i nisu transparentne, tako da je teško doći do pravih podataka. Taj broj sigurno je mnogo veći, navodi Ožegović.

Zakon kojim bi se uredile posebne obveze nositelja javnih funkcija na razini države s ciljem sprečavanja sukoba interesa u obavljanju javne funkcije, obveza podnošenja i sadržaja izvještaja o financijskom stanju i imovini nosilaca javne funkcije, predložili su Jasmin Emrić (ASDA), Saša Magazinović (SDP) i Damir Arnaut (Naša stranka).

- Prije svega, problem je što oporbeni zastupnici rade posao Vijeća ministara BiH. Taj zakon jedan je od tri uvjeta za kandidatski status BiH, i to što nema prohodnost jasno govori o namjerama i angažmanu vlasti. Naša vlast, dakle, odbija zakon od koga ovisi kandidatski status. Oni da uistinu žele da Bosna i Hercegovina dobije status i da jednog dana budemo u Europskoj uniji, oni bi to odmah podržali, mišljenje je Saše Magazinovića.

Nacrt Zakona prošao je test međunarodnih institucija i sigurno zadovoljava standarde, smatra on.

- Predstavnici Europske unije su nam pomogli da kreiramo prava rješenja. Nažalost, na koncu se ispostavilo da institut “sukob interesa” mnogima u ovoj zemlji ne odgovara. Danas smo u situaciji da je nečiji osobni interes važniji od interesa zemlje i njenog europskog puta. Mi stalno insistiramo na usvajanju, međutim nitko nije rekao što to u njemu ne valja i zašto ga na koncu ne podržava. Usvojeni su i dobri amandmani, čak i predloženi od stranaka s kojima se uglavnom ne slažemo. Naše prirodno stanje je nažalost takvo da često imamo sukobe interesa. Želimo to konačno neutralizirati, svesti na najmanju moguću mjeru, ali u ovome mandatu sumnjam da to možemo. Da su htjeli, to bi dosad učinili u Domu naroda. Danas se koriste strategijom odugovlačenja. Znate, to je zakon na kojemu smo radili i u prošlome mandate, a prisutan je i cijelim tijekom ovoga. Ipak, vlast nalazi razlog da ga ne usvojimo, podsjeća Magazinović.

I pravo je pitanje kada će isti zaživjeti. Zbog toga je pozvao glasače da na izborima biraju bolju budućnost i pošteniju vlast.

- Nije problem u zakonu, naravno, već u ljudima. Upravo ti ljudi koji koče danas vjerojatno imaju problem sa sukobom interesa. I zato se nadam da dolazi vrijeme kada će glasači ujedno biti i birači. Vrijeme u kojemu će se nagraditi oni koji to zaslužuju, ali i kazniti oni koji se trebaju kazniti. Vrijeme u kojemu neće birati po etničkoj ili nekoj drugoj srodnoj liniji, poručio je Magazinović.

Ugasiti politički utjecaj

Njegov kolega Jasmin Emrić bio je još direktniji, te je za zastoj optužio poslanike SNSD-a i HDZ-a. Da je ova koalicija itekako živa i da se slaže u mnogo čemu, primjetio je i sam.

- Zakon je već dva puta prošao kroz Predstavnički dom, ali je kasnije zaustavljen od spomenutih stranaka u Domu naroda. Ne vjerujem dalje u dobru političku volju kod njih. U ovome slučaju je sve dosad bilo toliko transparentno u smislu postupka, sudjelovanja predstavnika, stranaka... Još od 2017. rađeno je na osnovnom tekstu. Uvrštene su i preporuke kako bi se konačno sustav sukoba interesa učinio efikasnijim i efektnijim. Zakonom bi se riješila sporna komisija za samo odlučivanje o sukobu interesa, jer su ranije na drugim razinama članovi bili iz Predstavničkog i Doma naroda što je u startu bio upravo sukob interesa. Zamislite članovi Parlamenta sude svojim kolegama. To je stvaralo nepovjerenje. Dakle, komisija i nadležno tijelo moraju biti neovisni od političkog utjecaja. U izradu zakona je bilo uključeno 12 subjekata, uloženo je 40 amandmana, od kojih je većina prihvaćena. I onda kada su prošli i amandmani, zakon je zasutavljen, podsjeća Emrić.

Izglasavanjem Zakona prema Nacrtu koji je danas u proceduri bi se prema njegovom sudu znatno popravilo stanje u zemlji. Zato i ne čudi što je zakon jedan od prioriteta na kojima insistira Međunarodna zajednica.

- Zakon bi da je zaživio ispunio obveze prema GRECO-u. Pojačao bi se i nadzor kod prijavljivanja imovine i financijskog stanja zvaničnika, a omogućilo bi se i da se provjeravaju podaci uneseni u izvješća o imovini. Propisane su i sankcije ako bi netko prijavio nepotpune ili netočne podatke. To je nešto što je nedostajalo sustavu. Sankcije bi se pooštrile u smislu novčanih kazni, a sama komisija bila bi sastavljena od neovisnih stručnjaka. Nažalost, smatram da u ovome mandatu ne možemo očekivati da Zakon prođe na oba doma. Zato očekujem da u narednom bude jedan od prioriteta, rekao je na kraju Emrić.

Javnosti su dostupni dokumenti Direkcije za europske integracije BiH, Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH te Zakonodavno-pravnog sektora Parlamenta BiH. Prema mišljenju Zakonodavno-pravnog sektora konstatirano je kako "prijedlog zakona nije u potpunosti usklađen sa članom 95. Poslovnika Doma naroda, a usklađen je sa Jedinstvenim principima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH".

Agencija za zaštitu osobnih podataka u svom mišljenju ističe kako je dostavljeni prijedlog istovjetan ranijem, na koji je dato pozitivno mišljenje te da on sada samo inkorporira i tražene amandmane.

Iz ovakvih postupaka vidimo da ispunjavanje zahtjeva Europske komisije i usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU ustvari nisu prioriteti političara u našoj zemlji, bez obzira što oni tvrdili i koliko načelno bili opredijeljeni za europski put.

Dnevni list