Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina već dulje od desetljeća ima katastrofalne demografske pokazatelje bez ikakve nade da će se bilo što u bližoj budućnosti promijeniti. Nikakve populacijske politike nemamo, što samo po sebi znači da smo bez vizije koja bi se pretočila u konkretnu strategiju i planove.

Sve to nas dovodi u situaciju da je prirodni priraštaj svake godine u minusu nekoliko tisuća a godišnje nam se u inozemstvo iseli jedan grad. A razina demografskog propadanja zorno se vidi u najnovijoj publikaciji Agencije za statistiku BiH 'Demografija 2018.' u kojoj stoji da smo odmah nakon okončanja krvavog rata 1996. na tisuću stanovnika imali 12,8 rođenih a 6,9 umrlih što znači da je prirodni priraštaj bio 5,9. A koliko smo nakon toga propali najbolje svjedoči podatak da smo 2018. imali 8,4 rođenih na tisuću stanovnika, čak 10,8 umrlih, dakle priraštaj -2,4. S obzirom da se padanja nastavilo i tijekom cijele 2019., ali i prve polovice ove godine, o čemu je Dnevni list u nekoliko navrata izvještavao, jasno je kako ćemo samo nastavljati zbrajati debele minuse.

Kolaps

Podaci u publikaciji pokazuju da smo tek do 2000. držali pristojan prirodni priraštaj koji se kretao oko 5, da bi već nakon te godine počeli padati. Nadalje, od 2003. priraštaj je bio u pozitivi ali tek oko 0,1 ili 0,2 da bi u minuse ušli od 2007. i do dan danas se nismo iščupali. Gore od toga jeste činjenica da svake godine sve više i više tonemo pa su najgori podaci upravo za posljednju promatranu godinu.

U publikaciji 'BiH u bojevima 2019.i koju je ranije objavila Agencije za statistiku BiH prezentirani su podaci o ukupnom prirodnom priraštaju koji je 2007. bio -1.209, jedina godina u kojoj je bio u plusu jeste 2008. i to 150, već 2009. je -354, godinu nakon toga minus “skače” na -1.590. Godinama koje slijede minusi se samo povećavaju: -3.217, -3.270, -4.978, -5.712, -8.380, -6.388, -7.779, -8.277. Dakle, u 12 godina prirodni priraštaj nam je ukupno iznosio -51.004.

U publikaciji 'Demografija 2018.' čitav je niz i drugih indikatora koji pokazuju gdje se naša zemlja danas nalazi u demografskom smislu. Jedan od njih jeste stopa ukupnog fertiliteta koja predstavlja ukupan broj živorođene djece na jednu ženu. Tako je stopa fertiliteta 1996. bila 1,647 da bi se 2018. spustila na čak 1,252.

Zanimljivi su i podaci oko sklopljenih brakova pa ih je tako 1996. bilo 21.107, najviše 2007. kada ih je bilo 23.494, a taj broj je 2018. iznosio 19.911. S druge pak strane broj razvoja 1997. iznosio je 1.835 a uvjerljivo najviše ih je bilo 2017. njih 3.022 te 2008. kada bilježimo 3.091 razvoda.

Pogrešna politika

Sve ovo, kao i masa drugih podataka te vapaja demografa da su promjene nužne jučer a ne danas nikada u BiH nisu pale na plodno tlo. Bh. političke (kvazi)elite ovaj problem previše i ne zanima, a prema mnogima čak su i zadovoljni činjenicom da mladi, obrazovani i ljudi koji misle svojom glavom te ne žele biti poslušnici odlaze iz BiH i na taj način ne mogu naštetiti njihovim politikama.

To što na taj način državu pretvaraju u zemlju staraca i uhljeba njih očito previše i ne zanima niti se na to previše osvrću. S obzirom kako se razvijeni zapad polako počinje oporavljati od ekonomske krize te će im trebati dodatna radna snaga, ali i popravljanje vlastite demografske slike, val iseljavanja sa zapadnog Balkana neće stati a samim time ne možemo očekivati niti poboljšanje prirodnog priraštaja.