Austrijski Der Standard pisao je o posjeti šefova diplomatija Italije i Austrije Sarajevu i njihovoj kampanji koja ima za cilj da države EU daju zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Ističe se da, iako su Antonio Tajani i Alexander Schallenberg poslali mnogo ohrabrujućih poruka, BiH je postigla malo po pitanju reformi, te je argument za pristup zemlje postao prvenstveno geopolitička stvar.

“Ako slušate italijanskog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija, mogli biste pomisliti da ste sletjeli u raj u Bosni i Hercegovini”, počinje izvještaj Der Standarda.

Navodi se da je Schallenberg rekao da je bh. vlada postigla “izuzetno važan i impresivan napredak”. On se zalaže za prijem svih šest država Zapadnog Balkana u EU kako bi se stvorio “pojas sigurnosti i stabilnosti” u regionu.

“Mi smo u fazi kada se rat vratio u Europu. Ovo je kritičan trenutak za geopolitičku sigurnost“, rekao je on, iznoseći geopolitički argument suočavanja s agresijom Kremlja i njegovim sve većim uticajem na Balkanu.

Kako navodi Der Standard, do sada se pretpostavljalo da kandidati za članstvo na Balkanu treba da pristupe EU na osnovu napretka i reformi.

Međutim, oval list ocjenjuje da, “kada se provjere realnosti učinka bh. vlade u tom pogledu, nema razloga za dodvoravanja”.

Naime, ističe se da je BiH samo ispunila nekoliko od 14 prioriteta koje je prije nekoliko godina formulisala EU kao uslov za napredak zemlje ka EU.

Kao dokaz za to se navode nalazi “Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH” koja je prošle godine detaljno u izvještaju opisala u kojim oblastima nisu ispunjeni uslovi koje je postavila EU. Također se citira organizacija Transparency International (TI), koja je također prošlog ljeta navela da je vlada postigla mali napredak u implementaciji 14 prioriteta.

Postignuto malo

Der Standard citira organizaciju TI koja je navela da su reforme za profesionalizaciju javne službe, suradnju između agencija za provođenje zakona, poboljšanje efikasnosti u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, te depolitizaciju i restrukturiranje javnih preduzeća jedva počele, te da je u nekim segmentima “čak bilo i zastoja u vidu predloženih rješenja usmjerenih na ograničavanje ljudskih prava i sloboda, posebno u oblastima slobode izražavanja i slobode udruživanja”, ali i u “osiguranju pravne sigurnosti u pogledu raspodjele nadležnosti” između nivoa vlasti.

Der Standard ističe da je od objavljivanja ova dva kritička izvještaja Vlada donijela niz zakona, uključujući zakon protiv pranja novca i jedan protiv finansiranja terorizma, te da bi uskoro mogao biti usvojen i drugi zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Također se navodi da je Parlament aktivniji nego prethodnih godina.

“Ipak, ne izdrže svi zakoni koje je izradila aktuelna vlast – neki su razvodnjeni tako da se korupciji i kronizmu ponovo daje prostor” ističe se.

Der Standard piše kako nema napretka po pitanju važnih reformi, prije svega u smislu pravosuđa. Također se ističe da se ne provodi implementacija presuda Europskog suda za ljudska prava, koje imaju za cilj okončanje diskriminacije mnogih građana, “iako je to prvobitno bio glavni prioritet EU”.

Kako navodi ovaj list, da li će Bosna i Hercegovina zaista započeti pregovore sa EU u ožujku zavisi i od Njemačke, a liberalni njemački FDP još uvijek ima određene zabrinutosti.

“Iznad svega, Berlin sada zahtijeva poboljšanje izbornog zakona kako bi se izborne prevare mogle spriječiti u budućnosti. Može biti da će na kraju visoki predstavnik Christian Schmid implementirati ovaj “paket integriteta” sa svojim bonskim ovlastima – jer za to nema većine u parlamentu”, navodi Der Standard.

Nizozemska odlučujuća

“Na kraju, odlučujuća je posebno Nizozemska. Vlada je u više navrata isticala da 14 prioriteta nije ispunjeno. Dok je Italija iznenada otkrila svoju ljubav prema proširenju – posebno otkako je odlučila da uspostavi veoma kontroverzan kamp za tražioce azila u Albaniji – neki u Bosni i Hercegovini nisu uvjereni da bosanska vlada uopće zaslužuje zeleno svjetlo”, navodi Der Standard.

Ističe se da u vlasti dominiraju dvije nacionalističke stranke, HDZ i SNSD.

“Šefovi hrvatske nacionalističke i srpske separatističke stranke Dragan Čović i Milorad Dodik bliski su politički saveznici dugi niz godina i vode zemlju iz krize u krizu”, ističe se.

“Dodik, koji blisko sarađuje sa Kremljom, ionako želi da uništi Bosnu i Hercegovinu otcjepljivanjem (bh. entiteta) Republike Srpske od dijela zemlje. Čović, pak, želi da u Bosni i Hercegovini stvori svoju “hrvatsku” teritoriju – što je bio i cilj hrvatskih nacionalista tokom rata. On također trenutno sprječava izgradnju plinovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu učinio nezavisnom od ruskog gasa, što zauzvrat otkriva njegove prave geopolitičke preferencije”, dodaje se.

Na kraju se navodi da Čovića ne podržava samo vlada Hrvatske, nego i određeni akteri u EU, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt, “koji je promijenio izborni zakon u izbornoj noći 2022. jer su hrvatski nacionalisti to željeli”.

“U svakom slučaju, odobravanjem početka pristupnih pregovora Dodik i Čović bi dobili još više novca EU. Komisija EU obećava Bosni i Hercegovini milijardu eura”, navodi se, prenosi N1.