U svjetlu posjeta Sergeya Lavrova, ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, Bosni i Hercegovini i to upravo na 25. godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazumi, analitičari ukazuju da je svrha tog posjeta pokazati Zapadu da Rusija ne odustaje od utjecaja u ovom dijelu svijeta, objavio je Deutsche Welle (DW).

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjeća da je šef ruske diplomacije i ranije govorio da treba očuvati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, poštivati ustavnu strukturu države i ravnopravnost njenih entiteta.

Sugovornik DW Šolaja je dodao i da posjet Lavrova BiH uvijek podrazumijeva i neku vrstu potpore predsjedatelju Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku koi će imati i odvojeni sastanak s Lavrovim u Istočnom Sarajevu, u Republici Srpskoj (RS), i to prije susreta s drugim dužnosnicima BiH.

“Vjerujem da ćemo i ovog puta čuti da je Rusija voljna za suradnju s BiH u svim oblastima. Drugo je pitanje to što  unutarnji faktori u ovoj zemlji raspravljaju treba li surađivati s Rusijom ili ne i tko je bliži Moskvi, a tko mane. Unatoč različitim gledištima, sve se to može iskoristiti u općem interesu“, drži Šolaja koji očekuje i razgovore o Daytonskom sporazumu.

“Stav je Rusije da daytonsku strukturu BiH treba očuvati i vjerujem da će to i ovoga puta biti potvrđeno. Moguće je da će naglasak biti i na zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR). To je prioritet Rusije i kao članice Vijeća za provedbu mira, u kojem Moskva gotovo u pravilu izdvaja svoje mišljenje, tj. nije suglasna s drugim članicama Vijeća“, kaže sagovornik DW-a.

Uloga Rusije u poslijeratnoj stabilizaciji mira u BiH

Šolaja napominje da je Rusija uvijek bila konstruktivna u mirovnom procesu u BiH, naročito devedesetih godina, kada je bila slabija u odnosu na Zapad i kada je, kao članica Kontakt- skupine, pregovarala u Daytonu sa svim balkanskim i međunarodnim akterima o miru u BiH.

“Rusija i dalje djeluje u toj funkciji. Posljednjih nekoliko godina, Moskva se poziva na međunarodno pravo i u tom okviru treba promatrati njen stav prema Daytonskom mirovnom sporazumu“, kaže on.

Nakon potpisivanja Mirovnog ugovora za BiH, Rusija je posljednjih godina dvadesetog stoljeća imala pozitivnu ulogu u njegovoj provedbi, kaže za DW profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak.

“Bila je to jeljcinovska Rusija, slaba država ovisna o pomoći Zapada, ali u smislu ispunjavanja preuzetih međunarodnih obveza Jeljcinova i Kozirjevljeva (ruski ministar vanjskih poslova) je bila puno pouzdaniji partner od Putinove agresivne Federacije koja, npr. u Vijeću za provedbu mira (PIC) u BiH, nije podržala nijednu odluku, nijedan politički stav, nijedan zahtjev koji bi išao u smjeru izgradnje BiH kao postkonfliktne države“, ukazuje, pak, Ćurak.

Ćurak: Ruski interes - BiH kao zamrznuti konflikt

On dodaje kako je Rusiji, naprotiv, još uvijek u interesu BiH tretirati kao zamrznuti konflikt, pri čemu ta zamrznutost istodobno označava dozvoljeni maksimum u proizvodnji države, što je de facto negacija međunarodne volje za izgradnju BiH kao stvarne, funkcionalne, realne države.

“Moglo bi se ironično reći da Rusija u PIC-u kontinuirano krši Daytonski mirovni sporazum, baš kao i njen precijenjeni gubernator, zadnja pošta - Laktaši“, dodaje ovaj sugovornik DW-a. Ćurak ocjenjuje i da je Daytonski mirovni ugovor, i 25 godina od potpisivanja, manje povijesni dokument, a više živa tvar koju ključni svjetski akteri prilagođavaju sebi i svojim geopolitičkim potrebama.

“Dolazak Lavrova u Sarajevo još jednom potvrđuje da je BiH lokalna država u globalnom opticaju, čija unutarnja nefunkcionalna politička arhitektura omogućava Rusiji snažiti svoje pozicije u 'bližem inozemstvu' Moskve, a koje su uzdrmane i u Ukrajini, i u Bjelorusiji, a i na Kavkazu. Tko zna, možda geopolitičke silnice usmjere Rusiju ka snaženju BiH u narednom periodu, ako bi to za posljedicu imalo organiziranu nezainteresiranost Zapada za probleme u ruskom susjedstvu“, dodaje Ćurak.

Moskva treba odbaciti "najvećeg kršitelja Daytonskog sporazuma"

U svakom slučaju, zaključuje sarajevski profesor, posjet Lavrova treba iskoristiti za revitalizaciju Daytona kao dinamičkog procesa, što, prije svega, znači upoznavanje zvanične Moskve s notornošću koje Lavrov možda nije svjestana ta je da je najveći kršitelj Daytonskog sporazuma njegov, navodno, najveći pobornik - Milorad Dodik.

“Ako Rusija toliko inzistira na Daytonskom sporazumu, mora kao svog saveznika odbaciti njegovog najvećeg opstrukcionistu“, zaključio je Ćurak za DW.

Ovaj njemački medij donosi i pregled pisanja bh. medija o posjetu Lavrova.