Piše: Dragan Bradvica

Već dulje vrijeme u javnosti se vodi debata dobivaju li žitelji Bosne i Hercegovine adekvatnu zdravstvenu zaštitu imajući u vidi koliko se novca izdvaja svake godine za ovaj sektor. Sve ovo dodatno je dobilo na težini tijekom pandemije koronavirusa, a naročito ukoliko znamo da smo po smrtnosti u samom svjetskom vrhu. Isto tako, i brojni predstavnici međunarodne zajednice jasno su ukazivali na ovu problematiku naglašavajući kako se u BiH za zdravstvo izdvajaju značajna sredstva te bi i usluga trebala biti bolja. Zbog toga se i krenulo s izradom reformskih nacrta koji su u ovom mandatu županijskih, entitetskih i državnih vlasti trebali ugledati svjetlo dana. Međutim, što zbog pandemije, što zbog recesije stoljeća, što zbog konstantnih političkih peripetija to se nije dogodilo.

Povećani izdaci

Agencije za statistiku BiH izdvajanja je podatke vezane za izdvajanja za zdravstvo u 2019. godini iz kojih se vidi da su ona bila ogromnih tri milijarde 194 milijuna maraka, od čega su 70 posto bili javni, a 30 posto privatni izdaci. Pojašnjavaju kako se javno zdravstvo u BiH financira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio proračunskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, županijskih, entitetskih, te državnog proračuna). U 2019. godini, udio zdravstvene potrošnje u Bruto domaćem proizvodu BiH je iznosio devet posto.

- Gotovo sva privatna potrošnja (99 posto) otpada na izravne izdatke domaćinstva, dok samo mali dio privatne potrošnje (jedan posto) ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite. U izravne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje 'iz džepa' spadaju formalna i neformalna

plaćanja. Formalna plaćanja obuhvaćaju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga izravna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specijalisti, dijagnostika, kupovina naočala i sl.) i plaćanje za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala, stoji u priopćenju. Nadalje, ističe se kako u BiH potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste. Tako je u 2015. ukupna potrošnja u zdravstvu je iznosila dvije milijarde 670 milijuna maraka, što je za oko 524 milijuna maraka manje nego u 2019. godini.

Pružatelji usluga

Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo financiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri financiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz izravnih izdataka domaćinstava.

U 2019. godini u BiH je više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, dok je jedna četvrtina sredstava utrošena na medicinska sredstva. Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informiranja, edukacije i savjetovanja, programi

imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti, te programi pripreme za odgovor na katastrofe, u 2019., utrošeno je 1,8 posto ukupnih sredstava za zdravstvo.

- Bolnice su najveći pružatelji usluga zdravstvene zaštite u BiH i imaju oko 36 posto udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu. Drugi najveći pružatelj zdravstvene zaštite su ambulante, sa oko 29 posto udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu. Udio maloprodaje i drugih pružatelja medicinske robe je također veliki i iznosi oko 28 posto ukupne potrošnje u zdravstvu, navode iz Agencije za statistiku.