Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uz asistenciju MUP-a HNŽ-a u ponedjeljak je uhitila direktora najveće farmaceutske tvrtke u toj zemlji Nedima Uzunovića, koji je pod istragom državnog tužiteljstva zbog sumnje da je na nezakonit način privatizirao sarajevski "Bosnalijek". Istovremeno, izvršeni su pretresi na niz lokacija u Konjicu i Sarajevu.
Nakon što je Uzunović priveden u sjedište Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) iz Tužiteljstva BiH potvrdili su kako vode istragu protiv više osoba koje su pod sumnjom da su preko lanca nepostojećih tvrtki, registriranih u off shore oazama, izveli složenu operaciju preuzimanja "Bosnalijeka".
Uključene fantomske tvrtke
Istraga je pokrenuta zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela organiziranog kriminala, zloporabe položaja ili ovlasti i višemilijunskog pranja novca.
Tužiteljstvo nije objavilo identitet osumnjičenih i privedenih osoba, no određeni mediji objavili su kako je prvoosumnjičeni u ovom slučaju upravo Uzunović, a ostali osumnjičeni su njegov otac, sestra te još najmanje tri osobe koje su sudjelovale u cijeloj operaciji preuzimanja "Bosnalijeka" preko sumnjivih ruskih tvrtki.
Portal istraga.ba, blizak sigurnosnim službama, objavio je presliku kaznene prijave koju je SIPA ranije podnijela protiv Uzunovića i više stranih državljana. Prema navodima koji tamo stoje sve te osobe, koje su djelovale kao pripadnici organizirane kriminalne skupine, su 2016. u Češkoj osnovali tvrtku koja je dobila ovlasti naplaćivati potraživanja "Bosnalijeka" nastala prodajom njihovih proizvoda na tržištu Rusije.
Taj je novac potom prebacivan na račune u Švicarskoj pa na Bermudskim otocima, da bi na kraju završio na računima tvrtke KBC na Malti. Upravo tu je maltešku tvrtku vlada Federacije BiH izabrala za strateškog partnera koji je 2016. kupio četvrtinu vlasničkog udjela u "Bosnalijeku". 
Dodatni novac iz off shore tvrtki Uzunović i njegovi suradnici plasirali su kako bi kupili dionice jedne tvrtke iz Konjica, registrirane za turističku djelatnost i čiji je većinski vlasnik sada sestra uhićenog direktora.
Osim Nedima Uzunovića, po navodima medija pod istragom su njegov otac Sead Uzunović, zatim sestra Nadija Ćukle, biznismen iz Konjica Anel Vrtić, kao i Alma Turajlić i Natalija Hadžiomerović. Novcem izvučenim iz Bosnalijeka, porodica Uzunović navodno je kupila dionice kočnjičkog "Turist besta".Nakon uhićenja direktora iz "Bosnalijeka" su se očitovali priopćenjem u kojemu su naveli kako stoje na raspolaganju svim istražnim i kontrolnim tijelima u Bosni i Hercegovini, podsjećajući kako su u više navrata u proteklim godinama predali svu traženu dokumentaciju i osigurali potpunu suradnju s vlastima.

Jesu li dva slučaja povezana?
'

'Bosnalijek'' je i ranije bio predmet istrage, kada su 2015. godine uhićeni čelnici te kompanije. Suđenje u tom predmetu i dalje traje pred Županijskim sudom u Sarajevu. Uz Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora ''Bosnalijeka'', optuženi su i Šefik Handžić, Hasan Šepo, Aida Selvić i Jasmin Šepo, koje se tereti za organizirani kriminal u svezi zlouporabe položaja i ovlasti, pranja novca, porezne utaje i krivotvorenja službenih isprava te sklapanja štetnih ugovora a u svezi poslovanja ''Bosnalijeka'' i poslovnih aranžmana s drugim firmama.
Tako se primjerice u detaljnim otkrićima koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo navodi da su Edin Arslanagić, njegovi sinovi Vedad i Amar te Amarova supruga Meliha su od 2005. do 2011. godine u BiH imali ukupno 2,7 milijuna KM prihoda. To je za 1,05 milijun KM manje od vrijednosti nekretnina, kupljenih u BiH u tom periodu. Amar je u to vrijeme za oko 630.000 maraka kupio i kuću u predgrađu američkog grada Atlante. Nakon svih tih kupovina na računima im je ostalo BiH  oko milijun KM.
Iako, za sada nije poznato da li su ova dva slučaja povezana, ukoliko su navodi koji su izašli u javnost točni, ispada da je čak pod 'pokroviteljstvom' Vlade FBiH slične aktivnosti nastavljene i za vrijeme dolaska novog direktora u „Bosnalijek“ Nedima Uzunovića.Inače, "Bosnalijek" je najveći proizvođač lijekova u BiH, posluje na tri kontinenta te izvozi u više od 20 država, a zapošljava više od 800 radnika.