Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Iako se o vršnjačkom nasilju više priča nakon proljetnog masakra u beogradskoj školi, u praksi zemalja u okruženju, pa tako ni u Bosni i Hercegovini, se institucionalno nije puno toga promijenilo.

Upozoravaju na ovo predstavnici policije, ali i nevladinog sektora, ovom temom bavi se Voice of America (VOA - Glas Amerike).

MN: Kampanja "Budi sigma, prijavi vršnjačko nasilje",

"Budi sigma, prijavi vršnjačko nasilje", naziv je kampanje koja se provodi u osnovnim i srednjim školama u RS-u, a kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri spriječilo ova vrsta nasilja među djecom i adolescentima.

"Učenike uvijek nastojimo prvo osvijestiti i upoznati što je vršnjačko nasilje, koji oblici vršnjačkog nasilja postoje. Nastojimo ih osvijestiti da oni jedni na druge paze, da budu ljudi jedni prema drugima", kaže psihologinja Olgica Čikić.

Učenik Filip Mijuš kazao je kako se s vršnjačkim nasiljem nije susretao u školi nego izvan nje. "

Mislim da se takvo nasilje mora prijaviti, prvenstveno zbog dobrobiti žrtve, a potom i zbog onoga tko je počinitelj nasilja", smatra ovaj dječak.

I njegov kolega Nemanja Savić potvrđuje kako bi nasilje odmah prijavio školi te da ima povjerenja da bi to upravo škola riješila. "Ako ništa, ide dalje u MUP", kaže on.

Prvenstveno razgovor

Izuzev fizičkog, sve učestalije je i verbalno, vršnjačko nasilje, a ne treba zanemariti niti društveno isključivanje kao i digitalno, odnosno, cyber nasilje.

Nebojša Macanović iz Centra modernih znanja kaže kako su djeca su najčešće pasivni promatrači kada se dogodi neka vrsta nasilja i to najčešće u školi.

"Želimo povećati svijest tih mladih ljudi kako bi naučili kako i u kojem trenutku zaštititi žrtvu i uopće spriječiti da se nasilje dogodi. Vidimo da se u školama djeca sve manje imaju empatiju jedni prema drugima, da su sve hladnokrvnija, tako da trebamo što više razgovarati s djecom da prijateljstvo bude u prvom planu, a ne nasilje", zaključuje Macanović za Glas Amerike.

Milica Pralica iz Udruženja Oštra nula kaže kako zabrana mobilnog telefona ili zabrane uopće nisu rješenje. "Razgovor s mladim ljudima jest rješenje i to je dugoročan proces koji trebamo raditi”.

U prvih devet mjeseci u RS-u je evidentirano 50 slučajeva vršnjačkog nasilja koje je počinilo 75 maloljetnika, a u tim incidentima teže su ozlijeđene tri osobe, dok je čak 38 maloljetnika zadobilo lakše ozljede.