BiH se trebala više angažirati za vakciniranje građana, nije dobro da samo čeka na periferiji EU-a, kaže hrvatski biohemičar.

Njemačka uvijek nastoji biti korak ispred korona virusa i njene mjere protiv njegovog širenja, uz punu zaštitu ekonomije, daju rezultate. Hrvatski stožer se nakon jesenjeg opuštanja uozbiljio, Srbija je napravila odličan potez nabavkom nekoliko vrsta vakcine, dok je BiH u velikoj opasnosti jer još nema niti jedne.

To je, između ostalog, u intervjuu za Al Jazeeru, rekao Ivan Đikić, čuveni hrvatski biohemičar sa adresom u Njemačkoj, komentirajući stroge restrikcije u najjačoj ekonomiji Evrope, situaciju u zemljama Balkana, opšte stanje sa pandemijom i krizu sa nedostatkom cjepiva na našem kontinentu.

Đikić se tom prilikom osvrnuo i na pohlepu nekih od najjačih država svijeta koje su megalomanski krenule u nabavku veće količine vakcina, dok su siromašne ostavljene na nemilost, osuđene na milostinju bogatih, naglašavajući da je ovo kriza u kojoj se zaštititi trebaju svi.

U uvodnom izlaganju o Njemačkoj, u kojoj je do sada preminulo preko 50.000 ljudi, Đikić je naveo da su rezultati vladinih mjera „veoma dobri“, te da je broj umrlih mali u poređenju sa brojem stanovnika.

„Njemačka je vrlo oprezna od početka ove pandemije. Od studenog, Njemačka uvođenjem mjera pokušava biti jedan korak ispred virusa, sa namjerom da zaštiti zdravlje i živote ljudi, ali i da ne omete funkcioniranje gopodarstva. Te mjere su omogućile da njemačko gospodarstvo i dalje funkcionira. Mjere su ciljale na neesencijalne aktivnosti i zabranu okupljanja ljudi, ali gospodarstvo je pritom cijelo vrijeme jako zaštićeno“, kaže Đikić.

• Jesu li mjere u Njemačkoj prerigorozne, kao što tvrde demonstranti koji protestuju protiv njih?

– Čitajući medije, može se zaključiti samo to da su mjere u Njemačkoj stroge, ali ne, nisu, mjere su pravodobne i uspješne. Statistika kaže sve. Kada vidite da preko 70 posto stanovništva u Njemačkoj podržava mjere, sve je jasno, no, uvijek ćete imati manji postotak ljudi koji imaju pravo izraziti zadovoljstvo. To je demokratska tekovina ovog društva. Ti ljudi se bore za veću slobodu, ali je očigledno da je velika većina ljudi za mjere koje preveniraju širenje virusa, jer one štite zdravlje građana. Vlast ima ogromnu podršku javnosti u Njemačkoj, a kako mjere djeluju, o tome se može raspravljati na tehničkom nivou. Za Božić i Novu godinu je došlo do širenja virusa i dolaska novih sojeva iz Britanije  zato su Nijemci sada jos oprezniji. Njemačka vlada zna šta radi, i to radi na osnovu točnih testiranja i na temelju znanosti.

• Za razvoj Pfirzerove i BioNTechove vakcina u velikoj mjeri je zaslužna Njemačka. Kako je moglo doći do neobične situacije da sada niti Njemačka nema dovoljne količine te vakcine?

– Nabavka vakcina nije problem Njemačke ili Francuske, već organiziranosti Europske komisije koja nije osigurala zemljama dovoljan broj vakcina. Nisu ispregovarali različite vrste vakcina koje bi bile primjenjive što prije u svim zemljama članicama. Imali smo jedan politički i medijski šou o samom početku cijepljenja u svim zemljama ali bez osiguranog dovoljnog broja vakcina. Također, u pregovore se ušlo prije nego što se odlučilo koje je cjepivo najbolje, koje je prvi izbor za nabavku, a koje je ono koje bi se moglo nabaviti u velikim količinama., tako da je to dijelom i razumljivo. No, danas je puno važnije fokusirati se na COVAX, program Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji želi osigurati globalni pristup vakcinama protiv COVID-19. Kada imamo nekoliko cjepiva, treba djelovati na način da se uvijek gleda i na one slabije i koji nisu zaštićeni i ekonomski snažni. To je poruka WHO-a, da se ne dopusti da oni moćniji cjepivom osiguravaju svoje granice, već da se misli i na one čiji glas nije tako jak i koji nemaju novca. Ovo je globalna kriza u kojoj i njih treba zaštititi.

• Je li se tom politikom vodila i Njemačka, koja je sada na meti kritika jer nije samostalno  krenula u proces nabavke vakcina za sebe?

– Naravno da je Njemačka mogla za sebe osigurati puno veće količine cjepiva. BioNTech je u Mainzu u Njemačkoj, ali zbog zajedničke politike, Njemačka je rekla da je dio Europske komisije i tako se i išlo u nabavku i broj cjepiva koji je podjednako podijeljen među zemljama EU-a. No glavna poruka ostaje ta da niko neće pobijediti pandemiju tako što će zaštititi sebe mjesec prije ostalih, jer će se slučajevi zaraze prelijevati iz drugih država dok se virus bude širio. Stvarat će se novi sojevi, a u budućnosti se nikad ne zna kakav bi mogao biti neki novi soj. Mora se uvijek gledati samo globalno, jer će jedino to donijeti rezultat.Reklama li

• Kako vi tumačite činjenicu da veliki broj Evropljana iz različitih razloga ne želi da se vakciniše i šta raditi sa takvim ljudima?

– Vjerujem da će u većini zemalja Evrope taj postotak biti preko 60-70 posto. I to je sasvim dovoljno. Ono što treba reći jest da postoji manji dio ljudi koji su veoma glasni u tome da su jako protiv vakcina i da se ne žele cijepiti, pa se u medijima taj odnos neproporcionalno prikazuje. Oko 30 posto ljudi koji se sada ne žele cijepiti nije općenito protiv cijepljenja, nego imaju dodatna pitanja i nesigurni su. Oni trebaju više informacija i vremena za odluku. Takve osobe ne treba tjerati, već im omogućiti da prate situaciju i cijepe se volonterski u roku od mjesec ili dva, jer svakako i nema dovoljno cjepiva za sve sada.

• Koja se do sada vakcina pokazala najboljom?

– Danas ne postoji najbolja, bolja ili lošija vakcina. Imate samo odobrene vakcine i one koje nisu odobrene. Svaka odobrena vakcina ima svoj kvalitet, a razlikuje se po tehnologiji i korištenim antigenima. Cjepiva mRNA  su minimalno strana za naše organizme, jer nose samo glasnički RNK, a ne protein koji je često alergen. Te vakcine su dosta zahtjevne pri korištenju jer se moraju držati na jako niskim temperaturama. Vektorska cjepiva, AstraZeneca i Sputnik, bazirani su na virusnom vektoru, lakše se koriste, ali s njima unosite i gen za virusni protein i vektor koji pripada adenovirusu, nešto što je strano organizmu. No, pokazalo se da je to tolerantno i benigno. Zadnje vrste cjepiva su umrtvljenim virusima, primjerice kinesko cjepivo Sinopharma, koje smo često koristili u prošlosti su također pokazala dobro djelovanje, no imaju i puno više komponenti koje mogu dovesti do raznih i češćih alergijskih reakcija. Sva ta cjepiva su dobra za zaštitu. Vidjet ćemo kroz vrijeme kakve su im invididualne kvalitete i koje će stvoriti više protutijela, jer će se to još istraživati.

• Često kritikujete Hrvatsku i odnos prema krizi. Šta je Hrvatska mogla uraditi drugačije?

– Nikad nisam kritizirao Hrvatsku, već sam pomagao stručnim savjetima. U proljeće sam jako hvalio Stožer u Hrvatskoj zbog pravilnih mjera i fokusa na točne podatke, a u jesen sam im ukazivao na njihove slabosti zbog ignoriranja opasnosti ovog virusa i prikrivanja točnih podataka što je dovelo do preko 4.000 umrlih u Hrvatskoj u zadnja tri mjeseca.  Uvijek naglašavam da ljudi u javnom sektoru, političari i oni koji donose odluke, prvenstveno moraju voditi točnim podacima i zdravstvenom strukom, pa tek onda o svojim političkim interesima.

Ako u Hrvatskoj političari zbog lokalnih izbora kažu da su pobijedili virus, a on se i dalje širi, naravno da znanstvenici trebaju ukazati na to. Učinio samo to na konstruktivan način i dobro je da je Vlada nakon perioda u studenom, kada je statistika bila katastrofalna, donijela odgovarajuće mjere. Sada je u Hrvatskoj potpuno drugačija situacija i to treba održavati. Lijepo je vidjeti da je Stožer naučio lekciju i da je sada veoma oprezan. Ne treba popuštati mjere, već nastaviti pratiti brojke i donositi odgovarajuće odluke.

Tako je u brojim drugim zemljama SAD-u, Brazilu, Srbiji, BiH… Pogledajte primjere SAD-a i Brazila, gdje su političari doveli do tragičnih posljedica gubitka ogromnog broja života smo zbog ignoriranja opasnosti od virusa.  Nevjerojatno je da je u Americi ta brojka prešla 400 tisuća, što je žalostan primjer političkog ignoriranja znanosti nauštrb života.

• U BiH je stanje, čini se, mnogo gore. U BiH još nema nijedne vakcine, pošto se nije direktno pregovaralo niti sa jednim proizvođačem, već se čeka mehanizam COVAX i pomoć iz Evropske unije. Kakve bi mogle biti posljedice?

– U BiH je situacija teška, jer imate dosta razina političkog donošenja odluka, kroz entitete i kantone. Mnogo je primjera lošeg funkcioniranja takvog kompleksnog sustava koji bi se morao zajednički boriti protiv bolesti. Ako nemate nijednu vakcinu za primjenu u BiH, to je žalosno i opasno jer građani neće biti zaštićeni na vrijeme. Imamo primjer Srbije, susjeda koji nije član Europske unije, a koji ima već nekoliko vrsta vakcina i mogućnost izbora. U Srbiji su se organizirali, a ako BiH bude čekala vakcine na periferiji EU-a, to nije dobro, jer i u EU vladaju problemi. BiH se trebala više angažirati preko WHO-a za vakciniranje svojih građana.

• Da li je ijedna zemlja naše regije pokazala dovoljno ozbiljnosti u borbu sa virusom?

– Sve zemlje naše regije su u proljeće prošle godine pokazale kvalitetu svog javnog zdravstva, na čemu čestitam liječnicima i epidemiolozima, i bile su među najmanje zahvaćenim pandemijom. No, to se promijenilo u ljeto i jesen kada je došlo je do opuštanja. Kada su nedavno brojke počele strahovito rasti, vlade su se ponovo uozbiljile, a uspjeh se ne mjeri time jesmo li bili uspješni jedno vrijeme, već kako smo na kraju uspjeli savladati ovu bolest. Mislim da je najviše djelovao strah kod ljudi, koji su shvatili da se moraju promijeniti u ponašanju. Ozbiljnost je dovela do toga da se brojke spuste, ali sada se postavlja pitanje da li će se probiti novi sojevi korona virusa ili će građani biti dovoljno pametni i zreli da se ne opuštaju. Pričekat ćemo do proljeća i vidjeti kakvo će biti stanje, a u ljeto ćemo znati koliko je tko uspio u kontroli ove pandemije.