Piše: V.S.Herceg

NATO, Ukrajina, EU, SAD, Francuska, BiH, Finska, Švedska, Njemačka, premijer Hrvatske Andrej Plenković kao i skoro svi članovi njegove vlade...dug je niz onih koje je hrvatski predsjednik Zoran Milanović targetirao u svojim zapaljivim i svadljivim izjavama.

Njegovi komentari uveseljavaju najveći dio krajnje desnog auditorija, a stranka kojoj je bio predsjednik, SDP, i koja ga je kandidirala za hrvatskog predsjednika, prešutno izbjegava bilo kakvu kritiku jer im nije 'mrsko' što je na 'tapetu' vladajući HDZ.

Milanović i u BiH nailazi na odobravanje kod dobrog dijela bh Hrvata i vladajućeg HDZ-a koji želi iskoristiti baš sve, i Milanovićev svadljivi i uvrjedljivi i Plenkovićev diplomatski pristup, u postizanju reforme Izbornog zakona. Konkretno, u bh slučaju, Plenković zastupa tezu da je otopljavanje odnosa Hrvata i Bošnjaka ključno za dogovor, dok Milanović koristi svaku priliku kako bi minirao i sami pomisao na dogovor. Međutim, u hrvatskim medijima već se traži da se SDP ogradi od pojedinih Milanovićevih stavova. Hoće li hrvatski predsjednik na kraju ostati sam?

'Licence' za izdajnike

Hrvatski predsjednik, za razliku od nedavne kada je hrvatskim eurozastupnicima poručio da će svakoga tko glasa za sankcije Miloradu Dodiku smatrati izdajnikom, sada ima novu 'prijetnju' - svakoga tko u Hrvatskom saboru glasa za ratifikaciju sporazuma Švedske i Finske za NATO. Po njemu, ove dvije zemlje ne mogu u NATO sve dok se ne promijeni Izborni zakon BiH. 

"Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda s penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, dok Amerikanci, Englezi, Nijemci ako mogu i hoće, ne natjeraju Sarajlije i Bakira Izetbegovića da promijene izborni zakon u idućih pola godine i ne daju Hrvatima temeljna prava, Sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO”, rekao je hrvatski predsjednik. Nakon toga, Hrvatsku su odmah kontaktirali službeni Stockholm i Helsinki uz pitanje je li došlo do promjene službenog stava u vanjskoj politici te su se Plenković i njegovi ministri morali pravdati i smirivati Fince i Šveđane.

"Rekao je da će prozvati saborske zastupnike kao izdajnike, to je perfidno. Imali smo situacije kad su države blokirale zemlju, Slovenija neko vrijeme nas, nije bila jedina. Grčka je blokirala Makedoniju. Ovo je pokušaj da se ne blokira BiH, nego treba Finsku i Švedsku da bi se što? Nagnalo Amerikance, Nijemce, Engleze da to poprave? Ova metoda stavlja Hrvatsku u kut, a mi koristimo dijalog i razumijevanje. Problematika Hrvata u BiH traje više od dva desetljeća. Mi smo angažiraniji za prava Hrvata u BiH, a on se sad sjetio… Ovo je neviđeno i nema nikakve veze s ulogom predsjednika u Ustavu, cilj je destabilizacija Hrvatske. Ovo je zloupotreba Hrvata u BiH. Možda ima želju da ni Hrvatska ne ostvari svoje interese", oštro je reagirao hrvatski premijer, zaključivši kako Milanović "patološki laže, zastupa proruske stavove i nanosi štetu Hrvatskoj".

"Milanović nanosi veliku štetu Hrvatskoj"

Dok ostali prešućuju ili ne smatraju za shodno, zastupnik njemačkog CDU-a Michael Brand jedan je od rijetkih europskih političara koji je otvoreno reagirao na izjave hrvatskog predsjednika.

"Gospodin Milanović je već kao premijer negativno upao u oči i tada je uspio postići da su se njemačko-hrvatski odnosi, pa i odnosi Hrvatske prema Europskoj uniji razvijali ekstremno negativno. Kao što je poznato, tadašnja savezna kancelarka Angela Merkel se zbog njegovog kršenja europskog pravnog poretka morala energično zauzeti za poštivanje europskih načela, odnosno zauzeti protiv Milanovićeve vlade", rekao je Brand u intervjuu za Deutsche Welle te je time i dao neizravan odgovor na inicijativu o pomilovanju nekadašnjih vidokih dužnosnika UDBA-e Josipa Perkovića i Zdravka Mustača zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine.

Međutim, ovaj zastupnik njemačkog Bundestaga smatra da radikalne i prijeteće izjave hrvatskog predsjednika najviše govore o samom Milanoviću, no ne i o Hrvatskoj kao, kako je rekao, jednoj od važnijih partnera Njemačke.

"Svatko se prezentira onako kakav je. Gospodin Milanović je u više navrata pokazao što je i kako razmišlja. Lista ljudi koje je on već izvrijeđao je toliko duga da je vjerojatno ni on sam više nema u glavi. Ali ja ni u kojem slučaju ne želim sudjelovati u tom prljavom natjecanju. No, što se tiče Hrvatske, jedan takav državni poglavar na međunarodnoj sceni ne znači nikakvu korist, već više nanosi veliku štetu. Mi u Njemačkoj i u Europi se možemo samo nadati da je to sasvim jasno drugim čelnicima ponosne Republike Hrvatske, te da oni mogu ograničiti štetu", komentirao je Brand.

Čović između dvije vatre, ali "počesto" mu gode Milanovićeve riječi

Ipak, od prvobitne "ushićenosti", čini se da u HDZ-u BiH uviđaju da im je Milanović "dvosjekli mač". Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno je za OBN kazao kako se mora poštovati institucija Predsjednika Hrvatske, ali je i komentirao izjavu europarlamentarke HDZ-a (bivše bh veleposlanice i članice i HDZ-a BiH) Željane Zovko kako "hrvatski predsjednik jača radikalnu desnicu među Hrvatima u BiH".

Naime, komentirajući odnose s premijerom i predsjednikom Hrvatske, Andrejem Plenkovićem za kojeg je ustvrdio da je za bh Hrvate učinio najviše nego itko u posljednjih 20 godina, i Zoranom Milanovićem, te odgovarajući na konstataciju voditelja kako mu se "čini da je između dvije vatre”, Čović je rekao: ”Najblaže, nije jednostavno…vidite koja se retorika koristi u njihovom izričaju u posljednje vrijeme, a vi morate stalno biti u komunikaciji i s jednim i s drugim….nije ni malo jednostavno biti nekakav posrednik ili sredina između ta dva autoriteta”. Na pitanje, na čijoj je strani više, rekao je: “Nema tu strana. Na strani Hrvata u BiH”.

“Izričaj koji koristi predsjednik Milanović je takva da godi velikom broju onih koji to slušaju”, rekao je on, a potvrdio je da “počesto” takve riječi gode i njemu samome. Međutim, komentirajući stav HDZ-ove europarlamentarke Zovko kako Milanović svojim izjavama jača radikalnu desnicu među Hrvatima u BiH, Čović je ocijenio da je to “moguće”.

SDP šuti - "dobro je da netko nervira hadezeovce"

Kolumnistica Jutarnjeg lista Ivanka Toma u svojoj kolumni otvoreno poziva SDP da se ogradi o Milanovićevih poteza. "Vrijeme je za razvod SDP-a i Zorana Milanovića. Ljevica će se u tom zagrljaju ugušiti. Cijeli je Zapad (izuzev Mađarske) osudio je rusku agresiju. SDP mora reći ako ima rezerve prema takvoj politici", piše autorica. No, iz SDP-a još nema naznake takvog odgovora.

Član Predsjedništva SDP-a Ivan Račan i sin prvog predsjednika te stranke Ivice Račana, primjerice, za N1 je kazao kako ne smatra da se Milanović svojim istupima profilirao kao lider oporbe, ali da on, da odlučuje, ne bi pomilovao Perkovića i Mustača.

"Zoran Milanović je odlučio odbaciti liberalni plašt predstavnika pristojne građanske Hrvatske koji ga je očito sputavao, ali mu je i donio pobjedu na proteklim izborima. Sada je prvak desnice, zagovornik militarizacije društva i diskursa koji je daleko od one normalnosti koju je reklamirao u kampanji. Jedino u čemu je ostao isti je glorifikacija Franje Tuđmana", rekao je za DW prof. dr. Dragan Markovina, povjesničar, publicist i kolumnist iz Splita.

Zanimljivost koju zamjećuje ovaj zavičajni Mostarac je da, kako kaže, "Milanovića ta transformacija nije koštala popularnosti kod ostarjelih glasača SDP-a, kojima je odličan svatko tko nervira hadezeovce". Izgleda da se tu zatvara krug, u kojem dolazak na vlast, čini se, nema cijenu. Pa čak i kada se ta bitka događa i preko leđa bh Hrvata.

"Nesretni savez za srpskim ekstremistima" nije rješenje za bolji položaj Hrvata - čak suprotno

Njemački zastupnik CDU-a Michael Brand kritizirao je i trenutnu politiku Hrvatske prema BiH, kako zbog "nanošenja osjetne štete opravdanom zahtjevu svih građana BiH po pitanju odgovarajućeg predstavljanja u demokratskom procese, tako i jednim dijelom i zbog aktivne podrške radikalnim, nacionalističkim snagama u BiH".

"U Njemačkoj i u drugim zemljama EU-a raste doza začuđenosti pa i ljutnje zbog toga što se aktualna hrvatska vlada, koja je na glasu kao umjerena i europska, u BiH očito našla u savezu s ultranacionalistima. Srpski ultranacionalizam je Balkan gurnuo u četiri dijelom i stravična rata, kao što se to u Hrvatskoj itekako zna na temelju vlastite patnje. U jednom od tih ratova je sudjelovalo i tadašnje hrvatsko vodstvo pod predsjednikom Franjom Tuđmanom, s ciljem podjele susjedne Bosne i Hercegovine. Takve ultranacionalističke stavove, koji u svojoj srži ugrožavaju mir i stabilnost na jugoistoku Europe još uvijek su može naći u nekim dijelovima hrvatske politike, na primjer kod predsjednika države – ali ne samo tamo. Takvi stavovi, pogotovo sada nakon ruskog napada na Ukrajinu, nailaze na potpuno promijenjenu situaciju, i to uz potpuno nerazumijevanje u Njemačkoj i Europi.

Političke snage u Hrvatskoj može se samo pozvati da potpuno jasno i jednoznačno stanu na stranu umjerenih civiliziranih snaga u BiH i u Europi, pa i u SAD-u. S takvim držanjem se opravdane zahtjeve hrvatskih i drugih građana BiH može puno učinkovitije i sigurnije jačati, nego da se jačanje položaja Hrvata u BiH traži u nesretnom savezu sa srpskim ekstremistima – što će na koncu dovesti samo do slabljenja hrvatskog faktora i ugrožavanja mira.