Što slijedi nakon što je BiH konačno usvojila tri europska zakona?

Unatoč svim unutarnjim i vanjskim problemima koja opterećuju vladajuću koaliciju u BiH, lideri Trojke, HDZ-a BiH i SNSD-a uspjeli su realizirati prvi značajniji politički dogovor i usvojiti tri reformska zakona iz paketa europskih prioriteta.

Istina, sve to treba biti potvrđeno idućih dana u državnom domu naroda, ali ipak je za očekivati da tu ne bi trebalo biti većih problema.
Treba reći da se o zakonima iz europskih prioriteta u BiH priča godinama, da su godinama neki od njih u većoj ili manjoj mjeri spremni za usvajanje, a svaki od njih se paralelno usuglašava sa Delegacijom Europske unije. Sve to u cilju ubrzanja europskog puta BiH koji je u potpunosti bio zakočen posljednjih godina, jer prethodni sazivi Vijeća ministara i Parlamenta BiH zbog raznih političkih problema nisu bili u stanju usvojiti niti jedan zakon.
Zbog svega ovoga ne treba čuditi reakcija iz Delegacije Europske unije koja je odmah nakon postizanja političkog dogovora i izglasavanja zakona pozdravila taj potez.
Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini pozdravila je sporazum potpisali čelnici koalicijskih stranaka na državnom nivou i usvajanje važnog zakonodavstva u vezi sa pristupanjem Europskoj uniji u Zastupničkom domu državnog parlamenta.
– Pozitivno je da su politički lideri BiH pokazali političku volju da zajedno rade na reformama, navodi se u reakciji Delegacije EU.

Rekli su da je napravljen važan iskorak ali će biti potrebno i naknadno praćenje. Reforme potrebne za ulazak u EU donose konkretne koristi za svakog građanina BiH.
EU ohrabruje političke lidere u BiH da iskoriste trenutni zamah i poduzmu dalje neophodne korake kako bi se Bosnia i Hercegovina približila Europskoj uniji.
– Izmjene i dopune zakona o VSTV-u dobar su korak ka ispunjenju EU preporuka o provjerama integriteta u pravosuđu. Očekujemo da se usvajanje završi bez odlaganja, kao i efektivna implementacija ove ključne reforme, navodi se u izjavi.

Tri zakona početak puta
Ukoliko je suditi po sadašnjoj političkoj situaciji, usvajanje ova tri zakona dobar su znak da bi se uskoro zaista moglo pristupiti realizaciji ostalih obaveza iz europskog paketa koji je uvjet za otvaranje pregovora BiH sa EU.

U vraćanju međusobnog političkog povjerenja vrlo važna bi mogla biti i realizacija dijela sporazuma političkih lidera u kojem se govori da će u idućih 10 dana biti usvojena još tri zakona. Ako se to zaista dogodi, očigledno nije isključeno da se do kraja godine pokuša realizirati svih 14 prioriteta EU.

U tom paketu, ako ćemo realno posmatrati zahtjeve koji se nalaze pred vladajućom koalicijom, postoje samo dvije ili tri teme oko kojih će se lomiti politička koplja i koji će za njihovu realizaciju zahtjevati široki kompromis unutar koalicije, a moguće i van nje.

Posebno se to odnosi na izmjene Izbornog zakonodavstva, koje praktično nije moguće bez izmjene Ustava BiH, za što je potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu BiH.
Kada govorimo o ponašanju političkih aktera u cijelom ovom procesu evidentno je da je Milorad Dodik povukao ručnu kočnicu kada su u pitanju njegovi zahtjevi. U prvom redu je to uradio na način da je odustao od ultimativnih zahtjeva da svih 14 tema mora biti istovremeno dogovoreno i usvojeno.

Iako bi takva logika čak možda bila i bolja, jer bi se uz duže pregovore riješio 'cijeli paket' u jednom potezu, u slučaju propasti takvih pregovora BiH bi neminovno u potpunosti sama sebi zatvorila vrata Europske unije. Rijetki su primjeri kada bismo mogli reći da je u BiH prevladao razum, a usvajanje ova tri zakona u ovom trenutku to jeste. Međutim, sama ta tri zakona u suštini ništa ne znače ukoliko se brzo i hitno ne nastavi sa rješavanjem ostalih zahtjeva.

Dodik kupio vrijeme za sebe
Već nekoliko puta smo naveli da će sudbina Milorada Dodika biti vezana za kooperativnost ili nekooperativnost u implementaciji prioriteta Europske unije, a ne presudno vezana za oštre američke sankcije.

Zbog toga se može reći da je Dodik davanjem 'zelenog svjetla' za ove zakone dobio dodatno vrijeme, ali će pritisak da se sve još više ubrza biti još veći. Jer praktično, Dodik se nalazi između 'američkog' čekića i 'europskog' nakovnja i ni u kojem slučaju ne smije dozvoliti da se njih dvoje sudare. A uz sankcije i optužnice to se vrlo lako može dogoditi, ukoliko ne nađe adekvatan izlazak iz situacije u koju se sam doveo.

Nakon što je SDA poslana u oporbu, Dodik i njegov SNSD su u međunarodnim krugovima obilježeni kao glavni kočničari u usvajanju 14 europskih prioriteta. A to proizilazi iz činjenica da za stranke Trojke i HDZ BiH nema nekih velikih uvjetovanja kada su u pitanju europski zakoni, osim možda mimoilaženja oko Izbornog zakona i ustavnih promjena.

Ukoliko SNSD nastavi raditi na europskom putu bez blokada, sasvim je sigurno da će kritike iz EU biti sve manje prema lideru te stranke.
Zbog svega ovoga za očekivati je da će se u idućem periodu ipak usvojiti još jedan dio 'europskog' paketa zakona, a onda za kraj ostaviti izborne i ustavne promjene. Hoće li to biti dovoljno za otvaranje pregovora sa EU, ostaje da se vidi. D. G.