Piše: V.S.Herceg

Višemjesečne najave da će međunarodna zajednica srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku nametnuti ozbiljne sankcije pokazale su se točnim. To je potvrdio i sam Dodik nakon telefonskog razgovora s izaslanikom State Departmenta za zapadni Balkan Gabrielom Escobarom.

-Gospodin Escobar je potvrdio da postoje pripremljene sankcije i ja sam mu odgovorio u svom stilu i mislim da javnost ne zaslužuje čuti što sam mu rekao, ali sam mu rekao …i on i njegove sankcije…i da prestane prijetiti i ako nastavi prijetiti, onda nećemo razgovarati. On je rekao da on ne prijeti i da je to činjenica, što znači da je prijetnja – činjenica, rekao je Dodik.

Nekoliko dana prije, beogradski novinar i politički analitičar Dušan Janjić za medije je kazao da je njemačka kancelarka Angela Merkel, tijekom oproštajnog posjeta Beogradu, srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću kazala kako će "Amerika i Europa uvesti sankcije za Dodika i njegovih 19 ljudi" te da to znaju i Dodik i Vučić, a da je razlog sankcija stalna retorika o odcjepljenju entiteta RS-a, te tako podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, blokada državnih institucija, nepriznavanje visokog predstavnika itd.

Dodik: Deplasirano je prijetiti mi sankcijama

Iako je vrlo poznat po neodmjerenim i zapaljivim izjavama "što na umu - to na drumu", uvrjedljivim nastupima i porukama, Dodik je posljednjih mjeseci jako, jako nervozan, a tu nervozu često ispoljava kontroverznim i kontradiktornim riječima.

On je svjestan da će uvođenjem sankcija njegova politička karijera biti okončana, a poslovanje njegove obitelji upitno.

Dodik je rekao kako “dobro zna neke stare prakse tog dobrog čovjeka”.

-On je bio šef ureda američkog veleposlanstva u Banja Luci 1998. godine, ali sigurno se i on promijenio. Samo mu mogu ovako i odavde poručiti da ambijent nasilja koje je vršila njegova administracija sada više nije moguć. Prema tome, neka izabere, ako želi dogovor možemo razgovarati, a ukoliko želi prijetnje i sankcije to se apsolutno odbacuje. Apsolutno je deplasirano prijetiti meni sankcijama njegove zemlje (SAD), a ja sam već pod njenim sankcijama i ništa se posebno nije dogodilo. Ja se ipak radujem što ću se vidjeti s njim kada dođe u regiju ili u Sarajevo ili Banja Luku pa da pričam s njim što je puno drukčije nego ovako telefonom, rekao je Dodik, koji ili ne shvaća ili ne želi shvatiti svoj položaj.

Naime, sankcije koje mu je nametnula američka administracija 2017. godine, točnije američki predsjednik Barack Obama pri isteku svog mandata, a koje je samo produžio njegov nasljednik Donald Trump, nije previše na njega utjecala jer se iste odnose samo na poslovanje s američkim tvrtkama i na američkom tlu. Međutim, zajedničke sankcije EU-a i SAD-a su nešto posve drugo.

Escobar: Građane doveo u izolaciju i ekonomsku neizvjesnost

Da je i američka i europska administracija očekivala sličan razvoj situacije na zapadnom Balkanu govori i činjenica na koju ćemo ponovno podsjetiti: EU je početkom godine produžila mogućnost sankcioniranja do ožujka 2022. godine, a novi američki predsjednik Joe Biden u lipnju je donio naredbu kojom se proširuju uredbe o sankcioniranju političara i organizacija iz zapadnog Balkana.

EU je, kako se čini, bila spremna i na ovakav scenarij - u ožujku ove godine Vijeće EU je produžilo Odluku o mjerama ograničavanja, sankcija prema bh. političarima ili organizacijama. Ova Odluka je donesena, kako se pojašnjavalo iz Vijeća EU-a, s obzirom na stanje u BiH i vrijedi do 31. ožujka sljedeće godine.

Mehanizam sankcija EU-a aktualan je od 2011. godine, a koji "usmjerava" bh. političare na rad na reformama i ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU, a da bi netko ‘zaslužio’ sankcije ‘treba’ potkopavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ustavni poredak i međunarodnu ulogu BiH. Također, sankcije se mogu uvesti i zbog kriminala tijekom pandemije korona virusa.

Po snažnom, diplomatskom angažmanu u BIH, jasno je da će EU i SAD ujednačeno djelovati po ovom okviru. Kada sankcije Dodiku službeno budu objavljene, a pitanje je hoće li iste obuhvatiti i još neke osobe iz njegovog bližeg političkog okruženja, a sve su prilike i da hoće, Republika Srpska, kao jedan od bh entiteta, bit će u najnepovoljnijem položaju od Daytona.

Naime, sam izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Gabriel Escobar na službenom Twitter nalogu američkog veleposlanstva u BiH, a nakon felefonskog razgovora s Dodikom, napisao je kako ga je upozorio na njegove izjave koje je plasirao prethodnih dana u svezi odcjepljenja i povlačenja pojedinih reformskih odluka, da su iste "antidaytonske“ te da će to “građane RS-a dovesti u izolaciju i ekonomsku neizvjesnost".

No, ovo jasno upozorenje nije dovoljno za Dodika koji nastavlja sa svojom retorikom skrivanja iza Republike Srpske i srpskog naroda od kojeg želi napraviti kolateralnu štetu svoje promašene politike.

EU zatvorena za Dodika

Nakon što sankcije budu službeno objavljene, izuzev što će biti vrlo "osjetljivo pitanje" svaka politička suradnja s domaćim političarima, Dodiku će biti onemogućeno putovanje u zemlje EU-a, u Bruxellesu će izgubiti svaki pregovarački kredibilitet, bit će mu zamrznuti svi bankovni računi i imovina na području EU-a, kao i onemogućeno poslovanje s bilo kojom privatnom osobom ili pravnim licem s područja EU-a.

To znači da će Dodik imati i vrlo suženo područje kretanja - bit će mu onemogućen prijelaz zapadne bh. granice, a jedini izlaz bit će istočne zemlje koje nisu članice EU-a - Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Rusija...

No, tu se otvara još jedno pitanje - hoće li Crna Gora i Sjeverna Makedonija, slijedeći EU i SAD, samostalno donijeti istu odluku?

Sankcije Dodiku bit će jasna poruka međunarodne administracije o neprihvatljivosti takvog djelovanja, kao i poruka budućim bh. političarima kojima se nešto slično "vrzma po glavi", ali i jasan znak da je strpljenje i EU-a i SAD-a - došlo kraju.

-Pa ja sam pod američkim sankcijama. I što se dogodilo? Ništa, rekao je Dodik, uporno obmanjujući i sebe i svoje biračko tijelo o svojoj neupitnosti na političkom pijadestalu.

Nekada oporbeni političar Karadžićevom SDS-u istodobno je odavno zaboravio da na vlast nikada ne bi došao da nije 1998. godine imao potporu međunarodne zajednice, tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendorpa i bošnjačkih zastupnika kao, tada umjeren socijal-demorkatski političar.

Međutim, uskoro je shvatio da mu ostanak na vlasti jamči samo snažna nacionalistička retorika. No, Dodik je i poražavajuća epizoda i "škola" i same međunarodne zajednice koja ubuduće nijednom bh političaru neće davati "bianco potpis" bez konkretnih rezultata.