De facto čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik prije nekoliko dana je u Mostaru nakon susreta s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem dao podršku formiranju hrvatske izborne jedinice u BiH i podržao Rezoluciju Domovinskog pokreta. 

Hrvatski sabor je prihvatio rezoluciju konzervativnog Domovinskog pokreta o Hrvatima u BiH. Rezolucija je dočekana s kritikama - kako u susjedstvu tako i u dijelu javnosti u Hrvatskoj.

Hrvatski sabor je u srijedu (15.srpnja) na svojoj posljednjoj sjednici prije ljetne pauze, usvojio Rezoluciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Rezoluciju je predložio konzervativno nacionalni Domovinski pokret čiji predsjednik Ivan Penava je uoči glasanja poručio kako Hrvatska „šalje poruku da neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi".

Za rezoluciju su glasala 83 zastupnika, troje je bilo suzdržano a lijeva oporba je bojkotirala glasanje, navodi Deutsche Welle.

Protiv rezolucije je glasala i oporbena političarka Dalija Orešković koja je rekla kako bi položaj Hrvata u BiH doduše trebao biti u interesu Hrvatskog sabora ali da ova rezolucija „nosi pogrešnu poruku".

-Pozivanje na Herceg Bosnu i ratnu simboliku Hrvate u BiH neće učiniti ravnopravnijima, nego će ih dodatno udaljiti od mogućnosti dogovora sa svojim sunarodnjacima i drugim građanima BiH, a za Hrvatsku ova Rezolucija znači da nam kolo vode oni koji su u neka pristojnija vremena bili na marginama, prepoznati kao huškači, kao oni čija je ideologija suprotna temeljnim vrijednostima Ustava RH, objavila je Orešković na svom Facebook profilu.

No nekima u Hrvatskoj rezolucije ne ide dovoljno daleko. Glasilo desnog političkog spektra, Hrvatski glasnik objavio je komentar koji rezoluciju naziva "političkom kamilicom" – tekst ocjenjuje da rezolucija na prvi pogled djeluje kao čvrst nacionalni istup, no u suštini donosi tek deklarativnu formu koja u praksi ne mijenja gotovo ništa.

Reakcije iz BiH – institucije

Službeno Sarajevo je reagiralo s kritikama na postupke u susjedstvu. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović ocijenio je da usvajanje rezolucije nije izraz dobrosusjedske suradnje, nego neprihvatljivo miješanje u unutarnje stvari suverene države, pozivajući se pritom na načela suverene jednakosti država i nemiješanja u unutarnje poslove iz Povelje UN-a.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, je poručio da Hrvati u BiH zapravo „imaju više prava nego što im pripada", a najavio je posebnu konferenciju u kolovozu na kojoj namjerava brojkama pokazati stvarno stanje zastupljenosti u institucijama. Savjetnik člana Predsjedništva Željka Komšića, Slaven Kovačević, rezoluciju je nazvao "evidentnim primjerom miješanja jedne države u unutarnja pitanja druge suverene države", dodajući da je na to upozorio i visoku predstavnicu EU-a Kaju Kallas.

Stranka demokratske akcije (SDA) poručuje da je pokušaj susjedne države da rezolucijama uređuje ustavna pitanja i izborni zakon BiH neprihvatljiv, te da bi posebna izborna jedinica bila protivna presudama Europskog suda za ljudska prava o diskriminaciji birača. Isti izvor bilježi i stav da su zapravo Bošnjaci izloženi diskriminaciji jer čine polovicu stanovništva, a na rukovodnim pozicijama sudjeluju sa svega 20 posto.

Podrška iz Republike Srpske

De facto čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik prije nekoliko dana je u Mostaru nakon susreta s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem dao podršku formiranju hrvatske izborne jedinice u BiH i podržao Rezoluciju Domovinskog pokreta. 

-Mi ćemo podržati svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskog konstitutivnog naroda i to ćemo bez oklijevanja učiniti. Jedino ispravno rješenje jest hrvatska izborna jedinica, kako bi se na pravi način očuvala politička vidljivost Hrvata, rekao je Dodik početkom tjedna.