Piše: V.S.Herceg

Nakon što je u subotu u poluprivatnoj i poluslužbenoj posjeti ugostio mađarskog premijera Viktora Orbana, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a u Ljubljani se u nedjelju večer sastao s premijerom Slovenije Janezom Janšom, a već danas putuje u Tursku na sastanak s truskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Kako je već rekao Dodik, tema ovih sastanaka je "upoznavanje sa stanjem u BiH". Istodobno, predsjednica RS-a Željka Cvijanović boravila je u višednevnoj posjeti SAD-u gdje se sastala s brojnim dužnosnicima, između ostalih i s Gabrielom Escobarom zamjenikom pomoćnika državnog tajnika i posebanim američkim izaslanikom.

Escobar se jučer sastao sa sva tri člana Predsjedništva BiH, pa tako i Dodikom kojemu je upravo Escobar u nedavnom telefonskom razgovoru kazao kako su “sankcije spremne”, a Dodik mu odgovorio “j… mi se sa sankcije”.

Očito je da su se u SNSD-u odlučili na “diplomatsku protuofanzivu” i lobiranje kod mogućih saveznika i u EU i u američkoj administraciji.

"Želimo ih upoznati sa stanjem u BiH i RS-u, a ne da dobivaju samo jednostrane informacije", kazao je Dodik.

Cijanović u SAD-u, Dodik kod Janše

Naime, a kako je izvijestila RTRS, predsjednica RS-a Željka Cvijanović razgovarala je o aktuelnim događanjima i stavovima Srpske sa dužnosnicima SAD-a. Tijekom višednevne posjete, naglasak je bio na očuvanju Daytonskog sporazuma i ustavnih nadležnosti Srpske.

Na svim sastancima istaknuto je da je Srpska posvećena očuvanju mira i stabilnosti i rješavanju otvorenih političkih pitanja u BiH, kroz dijalog i međusobno uvažavanje. Analitičari kažu da je vrlo bitno da je u Washingtonu jasno rečeno da RS želi samo mir i poštovanje Daytonskog sporazuma i to u trenutku kad iz političkog Sarajeva “zvone ratne trube”, izvijestila je RTRS.

Također, Dodik se u nedjelju večer sastao u Sloveniji s premijerom ove zemlje Janezom Janšom. Kako javlja RTRS, Dodik i Јanša razgovarali su o aktualnoj političkoj situaciji u BiH i regiji i brojnim drugim temama. Kako navode, srpski član Predsjedništva BiH upoznao je slovenskog premijera o opredijeljenosti RS za očuvanje Daytonskog sporazuma i vraćanja nadležnosti koje su u skladu s ovim sporazumom i Ustavom BiH.

Janša je na svom Twitteru napisao kako je s Dodikom imao sadržajni razgovor o situaciji u BiH.

“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dvojbi. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u #EU“, naveo je Janša na Twitteru. Prije ovih sastanaka Dodik je iša u Zagreb i Beograd na razgovore kod hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji mu je također uputio riječi potpore, kao i kod srbijanskog premijera Aleksandra Vučića.

Janšin ‘non-paper’ još uvijek odjekuje EU-om

Kako se bliži kraj 2021. godine i'dead-line' za reformu Izbornog zakona BiH, domaći lideri u posljednje tri godine nisu imali toliko intezivirane sastanke s regionalnim liderima, ali i predstavnicima međunarodne zajednice, kao što je to u posljednjih mjesec dana.

Očito je da Dodik traži saveznike i izvan i u EU, što će mu svakako dobro doći prilikom donošenja bilo kakvih odluka o njemu osobno, ali i o Republici Srpskoj, tim prije što već neke od najutjecajnih država članica glasno traže sankcije.

No, podsjetimo da je u travnju ove godine eruptirala afera ‘non-paper’, nakon što je premijer Janša u Bruxelles poslao svoju viziju rješenja na zapadnom Balkanu.

Naslov dokumenta bio je “Zapadni Balkan – put naprijed”, gdje se opisuje aktualna situacija u zemljama zapadnog Balkana, pa tako i u BiH, te potom daje i svoje viđenje rješenja. Kao ključna, navode se “neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata” te se navodi da je u trenutnim okolnostima gotovo nemoguće zamisliti europsku perspektivu Srbije i Kosova, a članstvo BiH u EU je u potpunosti isključeno. “Turska je, primjerice, iskoristila ovaj prazni prostor jačajući svoj utjecaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji”, ocjenjuje se u Janšinom ‘non-paperu.

Više je nego očito da je posrijedi političko lobiranje kako bi se prijedlozi u Janšinom ‘non-paperu’ realizirali i u realnosti, kao što je i očito da u tom ‘pothvatu’ sudjeluju i visoki dužnosnici i lideri i ostalih zemalja koji podržavaju Dodika.

Naime, kao rješenja u Janšinom ‘non-paperu’, kao prvo, ističe se ujedinjenje Kosova i Albanije uz davanje posebnog status Srbima sa sjevera Kosova po modelu Južnog Tirola u Italiji, potom pripajanje Srbiji velikog dijela Republike Srpske čime bi Beograd pristao na spajanje Kosova i Albanije.

Također, predlaže se rješenje i hrvatskog nacionalnog pitanja koje bi se riješilo ili pripajanjem većinski hrvatskih županija u BiH Hrvatskoj ili davanjem posebnog statusa hrvatskim dijelovima BiH po modelu Južnog Tirola.

Ovaj Janšin ‘non-paper’ ima rješenje i za Bošnjake koji bi dobili samostalnu državu i na referendumu birali EU ili “ne-EU” (Turska) budućnost, ali je i istaknuta i moguća prijetnja jačanja radikalnog islama preko turskog utjecaja.

Zanimljiv su dio i ‘Koraci’ pri provedbi ovih zamisli: “Tiho potvrditi mogućnost provedbe programa u regiji (u tijeku)”; “Postupak pod 1. na međunarodnoj razini (u tijeku)” i “Kreirati komunikacijski program” te “ako se sve strane (1 i 2) slože – kod regije se navodi “većina aktera”, dakle ne svi – EU preuzima formaliziranje inicijative”.

Međunarodna zajednica, očekivano, aktualnu političku krizu minimizira, a mnogi analitičari smatraju kako su i najave mogućih ratnih sukoba prenaglašene. Međutim, očito je da BiH očekuje rasplet jer je dosegnuta točka usijanja.

Inicijativa 'Otvoreni Balkan' ili bolje kazati 'Balkanska Unija'

Na uvijek nestabilnom Balkanu, starom području za nova eksperimentalna, politička rješenja, vrlo je teško ocijeniti i shvatiti sadašnje i buduće relacije, pa je za mnoge djeluje zbunjujuća i inicijativa 'Otvorenog Balkana', doskora nemogućih političkih partnera - srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame, inače vrlo dobrog prijatelja hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića (koji to i sam potvrđuje).

Iako je zamišljeno da u 'Otvorenom Balkanu' budu i BiH, Crna Gora i Kosova, za sada joj se pridružila samo Sjeverna Makedonija.

Iako ništa nije nemoguće, od Kosova je za sada teško očekivati pridruživanje. Naime, međunarodna zajednica od Kosova traži dopuštenje formiranja 'zajednice srpski općina', što oni odbijaju navodeći da u "Kosovu ne žele novu Republiku Srpsku'. Smatraju i da je na djelu srbijanska hegemonija te želja za pretvaranjem Srbije u regionalnog lidera, a kao jedinu ispravnu inicijativu drža 'Berlinski proces', pokrenut od strane njemačke kancelarke Angele Merkel.

'Otvoreni Balkan' podrazumijevao bi ukidanje granica između država članica, ukidanje nužnosti radnih dozvola i slobodan protok roba, što bi bio "balkanski" pandan Europskoj uniji, s obzirom da u EU sada postoje prijepori o proširenju članstva na države zapadnog Balkana. I Vučić i Rama ističu kako "neće čekati EU" te da će zemlje zapadnog Balkana same ukloniti poteškoće u kretanju ljudi i roba. Koju će ulogu u svemu tome imati BiH, s obzirom na njeno unutarno političko previranje - teško je predvidjeti.