Prema britanskoj obavještajnoj službi i ministru vanjskih poslova Davidu Lammyju, Vladimir Putin želi da Zapadni Balkan postane njegovo "sljedeće igralište". Kako se navodi u analizi Centra za analizu europske politike (CEPA), ovo je zakašnjelo priznanje nečega što se dešava već godinama, s obzirom da je cijela balkanska regija predugo bio “Putinovo igralište, odnosno drugi front u Europi”.

Moskva vodi neumoljivu kampanju destabilizacije Moldavije, uživa znatan utjecaj u Bugarskoj i otkriveno je da pokušava potkopati izbore u Rumunjskoj.

Glavni saveznik Moskve u BiH je predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, “čovjek koji je toliko željan da naglasi svoju povezanost s Putinom da mu je 2023. godine dodijelio visoko odlikovanje”, piše CEPA.

Krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, Dodikova politička karijera bila je obilježena nastojanjima da bh. entitet Republika Srpska (RS) uskladi sa zapadnim demokratskim vrijednostima i institucijama. Godine 1998. pojavio se kao reformski lider, stekavši podršku Zapada zbog svojih umjerenih stavova. Bio je prepoznat po tome što je priznao genocid u Srebrenici i po protivljenju ratnim nacionalistima.

Ovakav pristup mu je donio podršku Sjedinjenih Država i Europe, što je dovelo do njegovog imenovanja za premijera Republike Srpske.
“Međutim, nakon što je izgubio vlast 2001. godine, Dodik se vratio na političku scenu 2006. s izrazito nacionalističkom i proruskom agendom. Iako se Dodik pokazao kao politički oportunista, njegova radikalizacija i bliska povezanost s Kremljom ukorijenjene su u dva vanjska razvoja: priznanju secesije Kosova od Srbije od strane Zapada 2008. godine i nastojanjima Sarajeva i mnogih zapadnih zemalja da centralizuju Bosnu na način koji nije bio izričito predviđen Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1996. godine”, navodi se.

"Dodik je gotovo u potpunosti ovisan od Moskve"
Slijedi objašnjenje da je, za Dodika i mnoge Srbe — kako u BiH tako i u Srbiji — širenje ovlasti Sarajeva nakon priznanja Kosova nadilazilo i slovo i duh Dejtona, te da su smatrali da uspostavljanje državnih institucija, poput jedinstvene vojne komande i Državne granične službe, koje je visoki predstavnik nametnuo putem tzv. "bonskih ovlasti", nadmašuje ovlasti entiteta.
 
U tom kontekstu, Kremlj podstiče Dodika da se suprotstavi "antidejtonskim" potezima Sarajeva i visokog predstavnika intenziviranjem svojih prijetnji secesijom, povlačenjem iz državnih institucija BiH koje su, prema njegovom tumačenju, uspostavljene "izvan Dejtona", te odbacivanjem bonskih ovlasti visokog predstavnika.
“Zbog svog impulsivnog ponašanja i opasne retorike, i uz vrlo malo saveznika ili partnera, Dodik je gotovo u potpunosti ovisan od Moskve”, navodi se u analizi.
Slijedi objašnjenje presude protiv Dodika, nakon koje je uslijedila “najveća kriza u BiH od rata i koja bi mogla destabilizirati cijelu regiju”.

Rusija "spremna žrtvovati ekonomiju Srbije"
Također se ističe da Kremljovo ohrabrivanje svog posrednika Dodika ne dolazi u gorem trenutku za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji često ističe da Srbija "poštuje teritorijalni integritet Bosne i integritet Republike Srpske unutar Bosne".
 
Ocjenjuje se da “činjenica da je Dodik baš sada odlučio da povuče ove poteze osporava pojednostavljenu tezu da je on Vučićev čovjek u BiH”, uz objašnjenje da je Vlada Srbije pod ogromnim pritiskom kod kuće zbog masovnih prosvjeda zbog urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu.
Također se pojavljuju tvrdnje da je Vučić “privatno pozdravio američke sankcije uvedene krajem Bidenove administracije kako bi se ruski Gazpromneft izbacio iz vlasništva nad srpskom nacionalnom naftnom kompanijom NIS”, no da je Moskva odbila  prepustiti kontrolu i djeluje “spremna žrtvovati srpsku ekonomiju”, s obzirom da strane banke počinju da se povlače iz poslovanja s NIS-om.
“Vučić, vješt političar koji veliki dio svoje domaće legitimnosti temelji na rastu i razvoju Srbije, teško da bi poticao Dodika na tako nepromišljene poteze kada bi mu ekonomski temelji mogli biti izmaknuti ispod nogu”, navodi se.
Zapravo, ova nadolazeća ekonomska kriza može se pratiti unatrag do srpske ovisnosti o ruskoj energiji i prodaje većinskog udjela u NIS-u Gazpromneftu 2008. godine — dakle, prije nego što je Vučić došao na vlast.
 
Rješenje za Ukrajinu ne smije ignorirati Balkan
“Zaista, Dodikovo ponašanje nosi jasan pečat Kremlja. Dana 1. travnja otputovao je u Moskvu na sastanak s Putinom, gdje je izjavio da Moskva nije samo garant Dejtona, već i da će Rusija zagovarati ukidanje međunarodnih institucija u Bosni, posebno visokog predstavnika", navodi CEPA.
Dodik navodno lobira i kod administracije Donalda Trumpa da ga skine s crne liste, očigledno vjerujući da bi njeni napori za zbližavanje s Moskvom mogli uključivati i davanje Putinu poluge za daljnju destabilizaciju BiH, navodi CEPA.
U analizi se navodi da bi administracija Donalda Trumpa “trebala jasno poručiti Moskvi da bilo kakvo rješenje rata u Ukrajini i ozbiljan ponovni angažman sa Sjedinjenim Državama mora biti praćen obuzdavanjem Dodika od strane Kremlja i konstruktivnom ulogom u usklađivanju BiH sa slovom i duhom Dejtona”.
 
“Balkan je suviše važan za europsku sigurnost, a možda i za međunarodni poredak, da bi SAD jednostavno pristale na ruske igre na njihovom drugom frontu bez ikakve odgovarajuće koristi za Zapad ili Ameriku. Rješenje za Ukrajinu koje ignorira Bosnu i Balkan rezultiralo bi time da Putin samo zadrži te dobitke i zatim ohrabri i pojača daljnju nestabilnost širom Balkana”.

Prilika koju ne bi trebalo propustiti

NATO i misija EUFOR u BiH dali su do znanja da su spremni spriječiti destabilizaciju Bosne. A ako bi Dodik odlučio izazvati i Zapad i Vučića proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske, “oni bi zasigurno intervenirali i obnovili dejtonski poredak koji je u skladu s legitimnim zahtjevima svih triju konstitutivnih naroda", piše CEPA.
“Time bi se Vučiću omogućilo da se barem djelimično oslobodi ruskog tereta i licemjernih pokušaja Moskve da se predstavi kao prijatelj srpskog naroda. Drugim riječima, ako Dodik realizira svoje prijetnje, ova kriza — kao i mnoge druge — ne bi predstavljala samo izazov, nego i priliku. A u tom slučaju, riječ je o prilici koju ne bi trebalo propustiti”, ističe se na kraju, prenosi N1.