Piše: V.S.Herceg

Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, uputio je pismo Christianu Schmidtu, novom visokom predstavniku u BiH i ostalim diplomatskim predstavnicima u BiH u kojem apelira na njihovu snažniju pozornost kada je u pitanju reforma Izbornog zakona, a koja mora biti dovršena za tri mjeseca.

On je naglasio kako je to "vitalni zadatak", kao i "kritična komponenta održavanja izbora 2022. godine". Međutim, kakav god sadržaj Čovićevog pisma bio, nevjerojatna je činjenica da vodeći bh. lideri ne poštuju presude Ustavnog suda, a koje bi, izmjenama Izbornog zakona, u isti konačno bile uvrštene.

Čović pisao pismo i u veljači - zbog Mostara

Čović je ponovio stajalište o konstitutivnosti i legitimnosti predstavljanja "jer neki domaći politički čimbenici još uvijek ne shvaćaju ozbiljnost situacije, niti našu odgovornost i beneficije iskoraka kojega možemo poduzeti, baveći se više poticanjem destabilizirajućih političkih narativa i uništavanjem zaglavnog kamena, temelja BiH koja počiva na principu konstitutivnosti i legitimnosti predstavljanja".

Ovo je otvorena Čovićeva kritika prema najvažnijem partneru-pregovaraču, SDA-u, ali i zasigurno Čovićev apel, dok su pojedini ovo protumačili i kao upozorenje za blokadu izbora ako ne dođe do izmjena Izbornog zakona.

Čović je međunarodnim dužnosnicima pisao i u veljači jer se u Mostaru, nakon što su održani lokalni izbori nakon 12 godina čekanja, mostarski vijećnici nisu mogli dogovoriti oko izbora gradonačelnika, a bošnjački vijećnici predlagali su "rotirajućeg gradonačelnika", što nije bilo u skladu sa Statutom Grada. Nakon Čovićevog pisma i poziva za intervenciju od tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka, isti je pozvao vijećnike da ponove glasanje o novom gradonačelniku te je izabran gradonačelnik HDZ-a, a za predsjednika Gradskog vijeća izabran je kadar SDA.

SIP: 10 milijuna i bez reforme Izbornog zakona

Hoće li međunarodna zajednica, kao što je to bio slučaj u Mostaru i prije izbora kada su mostarske sporazume potpisali Dragan Čović i Bakir Izetbegović (SDA), pod patronatom međunarodne zajednice, te se obvezali i na izmjenu Izbornog zakona točno određenim rokovima intervenirati pritiscima i ovaj put? Ili će prepustiti domaćim liderima beskonačno 'natezanje' i nepoštovanje odluka Ustavnog suda?

U tom smislu znakovita je izjava predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Željka Bakalara, kadra Demokratske fronte Željka Komšića, o zahtjevu za 10 milijuna KM za nabavku opreme potrebne za digitalizaciju izbornog procesa.

"Bez izmjena Izbornog zakona bilo bi moguće uvesti skenere za otiske prstiju i neka druga tehnička rješenja za transfer izbornih rezultata u središnji server SIP-a. Uvjet je da Vijeće ministara i Parlament odobre 10 milijuna KM u naredni proračun SIPA kako bi se ova tehnička rješenja mogla implementirati. Skeneri za otiske prstiju, odnosno tehnička rješenja biometrijskog očitavanja otiska birača u suradnji s Agencijom za identifikacijske dokumente BiH spriječili manipulacije", rekao je Bakalar za medije te dao najaviti da se izbori mogu održati bez izmjena Izbornog zakona i unatoč odlukama Ustavnog suda.

Očito je da se 'priča' o izmjenama Izbornog zakona ubrzava i ubacuje u petu brzinu, a pripremaju se "sigurnosni" planovi ukoliko do reforme Izbornog zakona ne dođe.

Iz HRS-a pozvali na bojkot izbora

Iz jedne od rijetkih oporbenih stranaka sa hrvatskim predznakom, Hrvatske republikanske stranke, već su pozvali na bojkot izbora, ali i 'svehrvatskog kandidata' za člana Predsjedništva BiH ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona.

"U slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakona, najbolji odgovor bi bio bojkot izbora od strane hrvatskih političkih subjekata, no to je utopija iz više razloga. Prvi je taj što vodeće stranke s hrvatskim predznakom, više puta dokazano, nisu spremne na takvu vrstu žrtve, budući da su im sinekure važnije od političkih načela. Nemaju hrabrosti napustiti lagodnost života na pozicijama. Drugi razlog je taj što bi Hrvati u tome bili usamljeni, jer su stranke iz RS-a u više navrata potvrdile kako bojkot izbora nije opcija. Ostalim hrvatskim strankama biti će predloženo naći jednog svehrvatskog, neovisnog kandidata za člana Predsjedništva, kojeg će podržati sve stranke s hrvatskim predznakom. Ovo bi bila i vrlo jaka poruka političkom Sarajevu i međunarodnoj zajednici, osobito ukoliko se obistini ponovna kandidatura prvog bošnjačkog člana Predsjedništva Željka Komšića", istaknuli su prije nekoliko dana iz HRS-a.

No, prema informacijama Dnevnog lista, o blokadi izbora u HDZ-u ne razmišljaju i stava su da se izbori nipošto ne mogu održati bez izmjena Izbornog zakona. 

Mostarski sporazum mrtvo slovo na papiru

Podsjetimo da su lideri najjače bošnjačke i najjače hrvatske stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, u lipnju prošle godine potpisali sporazum o novom izbornom modelu za Mostar i izmjenama Statuta Grada, a koji je 2004. godine zbog nemogućnosti dogovora lokalnih političara, nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Predsjednici Čović i Izetbegović tada su potpisali: ‘Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH’ i ‘Politički sporazum za Grad Mostar’. Izuzev održanih izbora u Mostaru, za sada ostaje samo ‘mrtvo slovo na papiru’.

Potpisom Čovića i Izetbegovića, a u nazočnosti supotpisnika, predstavnika međunarodne zajednice, i nakon “mekog, diplomatskog zavrtanja ruku”, nakon 12 godina, omogućeni su izbori u Mostaru. I to je bilo – to. Unatoč sporazumima i stalnim produživanjima rokova, izuzev održanih izbora u Mostaru, do danas se skoro nije maknulo s početne točke.

“Izborni zakon se lako mijenja natpolovičnom većinom u dva doma. Rok je što se mene tiče konačan 17. lipnja. Tada smo potpisali sporazum u društvu pet predstavnika ključnim međunarodnih institucija u BiH, što znači i naša čitava dinamika, agenda zajedno koju smo postavili zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice je rok do 30. lipnja da bi se trebali dogovoriti, odnosno da se dogovorimo u Parlamentu”, rekao je 16. travnja predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u izjavi za medije.

“Ovo je posljednji sastanak u ovom formatu između SDA i HDZ. Sljedeći sastanak bi se trebao održati sa predstavnicima parlamentarnih stranaka. U međuvremenu, Čović i ja ćemo se sastati sa prijateljima iz međunarodne zajednice. Pokušat ćemo definirati minimum u čemu se slažemo. Konkretno, kada su u pitanju presude Europskog suda za ljudska prava. Stavovi su približeni. Imam blagi optimizam”, komentirao je tada prvi čovjek SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH.

Za podsjetiti je na točku 4., ‘Političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH’, koje je sada samo mrtvo slovo na papiru: “Aktivnosti na implementaciji ovog Sporazum će početi u roku od 30 dana, a završiti najkasnije šest (6) mjeseci od dana potpisivanja ovog Sporazuma. Stranke potpisnice ovog Sporazuma će usuglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona Bih uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini”.

Svi rokovi su probijeni, dogovora nema i u pomoć se ponovno zove međunarodna zajednica, što je još jedan od apsurda u BiH u kojoj mnogi "lideri" zagovaraju odlazak međunarodne zajednice.