Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Jučerašnja ruska invzija na Ukrajinu zgrozila je suvremeni svijet koji u nevjerici promatra novi rat na području Europe. Dok u medijima pljušte reakcije i osude agresija na Ukrajinu, u BiH su, a što je očekivano s obzirom na političku situaciju, stavovi podijeljeni.

Dvojica članova Predsjedništva BiH, šefik Džaferović i Željko Komšić izašli su s reakcijom o osudi napada, dok srpski član Predsjedništva BiH - osuđuje bilo kakav kritički stav prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Naravno, bez riječi osude i kritike prema ruskoj invaziji na Ukrajinu bila je i vodeća hrvatska politika u BiH, što potvrđuje kako stoje na liniji Dodikovog naloga o "neutralnosti", dok mediji ruskog predsjednika Putina nazivaju "Hitlerom našeg doba".

Cvijanović: Ovo nisu naše utakmice

Ministrica vanjskih poslova BiH bisera Turković osudila je rusku vojnu operaciju u Ukrajini i pozvala na hitan prekid vatre. Turković je ratne scene iz Ukrajine, u kojoj je Rusija jutros pokrenula vojnu operaciju, nazvala "šokantnim".

"Šokantne scene iz Ukrajine. BiH se vrlo dobro sjeća koliko zlo može biti rat. Oštro osuđujemo napad na suverenu naciju Ukrajine. Pozivamo na hitan prekid vatre i pokazujemo solidarnost sa građanima Ukrajine", izjavila je Turković.

S druge strane srpski član Predsjedništva i predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik prije nekoliko dana najavio je da će "bosanskohercegovački entitet Republika Srpska u svom kapacitetu tražiti neutralnost na razini BiH u svezi s pitanjem Ukrajine". Dodik je jučer za agenciju SRNA kritizirao veleposlanika BiH pri UN Svena Alkalaja da se "bez ovlasti pridružio BiH izjavi EU o rusko-ukrajinskoj krizi".

"Njegov postupak je ništavan i mora se smatrati da nije ni učinjen", rekao je Dodik komentirajući odluku da se BiH u UN pridruži Izjavi zemalja EU u kojoj se osuđuju potezi Rusije na istoku Ukrajine te kazavši kako će se Alkalajeva odgovornost razmotriti kasnije.

"BiH je neutralna u rusko-ukrajinskoj krizi, odnosno oružanom konfliktu, s obzirom da Predsjedništvo nije odlučilo drukčije", naglasio je srpski član Predsjedništva BiH. Potvrdio je da Republika Srpska ostaje privržena Ustavu BiH i da neće dozvoliti da se ova situacija iskoristi protiv nje.

Predsjednica RS-a Željka Cvijanović jučer je potvrdila Dodikovo stajalište kazavši kako je "najmudrije da BiH ima neutralan stav kada je riječ o situaciji u Ukrajini" i da "postoji puno ozbiljnih pitanja kojima se treba baviti, poput vlastite ekonomije".

Ova njezina izjava, slična je onoj koju je 1991. godine izrekao Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH ("Ovo nije naš rat") tijekom napada na hrvatsko mjesto Ravno koje je okupirano i sravnjeno sa zemljom od strane tadašnje JNA. Na žalost, poznato je što je uslijedio nakon toga.

"RS treba zadržati stabilnost, ovo nisu naše utakmice. Naša utakmica je da budemo mirni, stabilni, da se izborimo za svoje ustavne nadležnosti. Da BiH funkcionira kao zemlja koja je zasnovana na ustavu i ne bude zemlja puna različitih neustavnih primjera kao do sada", rekla je Cvijanović, a prenosi RTRS.

Slično razmišljaju i žitelji Banja Luke u anketi TV N1 koji su, očekivano, u većini naklonjeni Rusiji.

“Ne plaši me rat u Ukrajini. To neće doći ovamo nikad. Rus je Rus. On kulturno radi i nije on nikog napao. On nije nikoga napao”, rekao je jedan Banjalučanin. “Ne plaši me. Kaubojima je trebalo stati jednom u kraj“, kazao je još jedan Banjalučanin.

Bez osude od vodeće hrvatske politike u BiH

Međutim, dok svjetski mediji prenose izjave domaćih i inozemnih dužnosnika, a među kojima je i osuda agresije na Ukrajinu i mađarskog premijera Viktora Orbana, ako i reakcija hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je također u posljednje vrijeme imao nekoliko katastrofalnih izjava o stanju po pitanju ukrajinsko-ruske krize i ulozi NATO-a, od strane hrvatskih visokih dužnosnika u BiH do jučer popodne - niti riječi.

Jedni od kojeg se jučer do kasno poslijepodne mogao čuti osuda agresije na Ukrajinu je bivši predsjednik HDZ 1990 Martin Raguž, koji je istaknuo potrebu dijaloga po svaku cijenu kako bi se očuvao mir.

Međutim, sramna tišina hrvatske vodeće politike u BiH u osudi ruske agresije na Ukrajinu dok civilizirani svijet u živo prati dramatičnu situaciju u Ukrajini, nema dovoljno snažnu riječ da se opiše takav kukavički, licemjeran stav i to unatoč činjenici da je i hrvatski narod pretrpio strašan egzodus i stradanje u posljednjem ratu. Pogotovo nema niti osude na Dodikovu svojevrsnu zabranu svake kritike prema agresiji na europskom tlu. 

"Putin se neće zaustaviti u Ukrajini", "Je li nakon Ukrajine na redu BIH?", već se pitaju komantatori i vodeći svjetski mediji. Tko je na pravoj strani povijesti i ima li bilo tko pravo na vazalsku šutnju?

ZBOG PREDOSTROŽNOSTI EUFOR šalje pojačanje u BiH

Četiri satnije sa oko 500 pripadnika pričuvnih snaga EUFOR-a koje su stacionirane izvan BiH će, predostrožnosti radi, u sljedeća dva tjedna biti raspoređene u zemlji, kao pojačanje postojećim snagama, a kako bismo učinkovitije podržali naše bh. partnere pri održavanju sigurnog i stabilnog ozračja, priopćeno je iz EUFOR-a.

Pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnoj razini mogla bi potencijalno prouzročiti nestabilnost u Bosni i Hercegovini. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se poduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH, tako sto će se pozicionirati dovoljan broj sposobnih snaga u zemlji koje će pružati potporu bh. institucijama pri održavanju sigurnog i stabilnog ozračja. Njihova zadaća bit će da pokazu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH. To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Snage EUFOR-a su raspoređene u Bih od 2004. godine, i sastoje se od približno 3500 pripadnika, od kojih je oko 600 trenutačno raspoređeno u zemlji. Sa pripadnicima satnija koje će uskoro biti raspoređene, broj EUFOR-ovih pripadnika stacioniranih u BiH bit će oko 1100. To osoblje će doći iz Austrije, Bugarske, Rumunjske i Slovačke. Procjena EUFOR-a je da trenutačno nema prijetnje po sigurno i stabilno ozračje koja bi zahtijevala potporu EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja, zaključeno je u priopćenju.