Piše: Dragan Bradvica

SARAJEVO – Dok se politička scena i javnost u Bosni i Hercegovini okrenula aferama i političkim preslagivanjima podaci nam zorno pokazuju kako jurimo ka goroj ekonomskoj krizi nego je bila ona iz 2008. godine.

Ako znamo da nas je prethodna kriza drmala nekoliko godina i bacila na koljenja jasno je što nas čeka sada tim više što znamo da država nije poduzela adekvatne mjere spasa a i ono malo što je poduzela većinom je ostalo samo na riječima. Naravno da se postavlja logično pitanje jesmo li se išta i moglo nadati od ljudi koji su imali problema završiti srednju školu a kamoli fakultet ili onih kojima je jedina preokupacija vlastito bogaćenje.

Međutim, potpuno je nejasno kako je u javnosti samo u 20-ak dana 'ispario' strah od pandemije koronavirusa ali i nove recesije o kojoj malo tko više i govori. S obzirom kako političari u BiH koliko-toliko mogu reagirati tek nakon pritisaka šire javnosti i medija, a toga više nema, teško možemo očekivati bilo kakve mjere spasa.

Ekonomija tone

Niz je pokazatelja posljednjih desetak dana pokazuju kako ne samo da smo rapidno padali u ožujku i travnju nego i svibnju. Prihodi od neizravnih poreza u prvih pet mjeseci 2020. iznosili su dvije milijarde i 880 milijuna i manji su za 325 milijuna maraka ili 10,14 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. kada su iznosili tri milijarde i 205 milijuna maraka.

Uprava za neizravno oporezivanje BiH je u prvih pet mjeseci gospodarstvu vratila 528 milijuna maraka što je za 99 milijuna maraka manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U travnju 2020. u usporedbi sa travnjem 2019. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u BiH bilјеži pаd zа 29,5 posto a ukoliko usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pad za 25,6 posto i na stranom tržištu pаd za 32,7 posto.

Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u travnju 2020., promatran u tekućim cijenama, zabilježio je pad od 24,4 posto u odnosu na ožujak 2020. Pad prometa zabilježen je u trgovini prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) u iznosu od 23 posto dok je u trgovini neprehrambenim proizvodima zabilježen pad prometa u iznosu od 21,2 posto.

U BiH u mjesecu travnju turisti su ostvarili 1.539 posjeta, što je manje za 94,3 posto u odnosu na ožujak i za 98,9 posto manje u odnosu na travanj 2019. Turisti su ostvarili 7.851 noćenje, što je manje za 88,4 posto u odnosu na ožujak i za 97,3 posto manje u odnosu na travanj 2019. U ukupno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 70,6 posto dok je 29,4 posto sudjelovanje inozemnih turista.

Nakon oštrog pada u travnju, broj i vrijednost transakcija u platnom prometu naše zemlje strmoglavio se i u svibnju pokazujući razoran utjecaj pandemije. Broj transakcija u RTGS i Žirokliring sustavu smanjen je u svibnju za -19,3 posto, a što je za nijansu veći pad nego u travnju kada je potonuće bilo -19,2 posto, pokazuju podaci Središnje banke BiH. Nadalje, utjecaj pandemije u svibnju došao je do još većeg izražaja kroz vrijednost transakcija koja je dodatno smanjena, čak za -36,2 posto u odnosu na travanj, kada je pad bio -28,3 posto.

Rizik od siromaštva

Sve ovo, kao i niz drugih pokazatelja, jasno upućuje na pad BDP-a i novi rast siromaštva. I prije pandemije međunarodna istraživanja su pokazivala da je u BiH čak oko 20 posto siromašnih žitelja što samo po sebi dovoljno govori o životnom standardu u zemlji. U najnovijem dokumentu Svjetske banke 'Ekonomski i socijalni utjecaj COVID-19' navodi se simulacija da će potrošnja u BiH pasti za 3,5 do 6,7 posto a u ovisnosti hoće li kriza trajati jedan ili dva kvartala, od 35 do čak 85 tisuća osoba će postati siromašno.

Očekivanja su ovakva prije svega što najveći broj onih koji će ostati bez posla (njih čak 60 posto) trenutno nije obuhvaćeno nikakvim programom socijalne zaštite. Konkretno – radi se o radnicima koji su u 'sivoj zoni' a ostaju bez posla ili dijela primanja te ne ispunjavaju uvjete da dobiju naknadu s zavoda za zapošljavanje ili bilo kakvu drugu pomoć. Prema dokumentu Svjetske banke, prag siromaštva za BiH iznosi 205 maraka mjesečnih prihoda po osobi.

Na sve ovo treba kazati kako nitko ne zna što nas čeka u rujnu ili listopadu, hoće li biti drugog vala koronavirusa i kako će svijet tada reagirati. Sve ovo, kao i (ne)činjenje domaćih vlasti, liči na savršen recept za katastrofu.