Dok se vlasti RS-a bave SAD-om, Rusijom, Kinom... vlastita Elektroprivreda im na koljenima

27 Velj 2025


Dok se vlasti RS-a bave SAD-om, Rusijom, Kinom... vlastita Elektroprivreda im na koljenima

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

 

U Republici Srpskoj, čini se, vlast zna kako će se voditi geopolitika SAD-a, Rusije ili Kine, je li ili nije propala EU, koji je novi svjetski poredak... ali ne znaju voditi niti entitet. Ogromni financijski problemi, kontinuirana nelikvidnost, nevjerojatna doza zaduživanja na domaćem tržištu i višegodišnja pogubna ekonomska politika entitet su bacile na koljena. A, s obzirom kako uz zaduživanje ništa drugi i ne znaju raditi, tamošnje vlasti ponovno žele 'oplesti' po džepovima žitelja.

Novi udari na žitelje

Naime, žitelji u RS-u još nisu ni uplatili prve uvećane račune za električnu energiju (poskupljenje od oko osam posto), a već im se sprema novo poskupljene. Prema saznanjima portala Capital, na adresu Ministarstva energetike i rudarstva RS, odnosno na ruke ministru Petru Đokiću stigla je analiza stanja u ovom javnom poduzeću sa zaključkom da je neophodno što prije povećati cijenu struje kako bi se sustav održao na nogama. U dopisu koji se navodi da sa novom cijenom treba krenuti najkasnije od sredine godine. ERS sve pokušava opravdati ulaganjem u postojeće objekte i izgradnju novih.

- Imajući u vidu neophodnost ulaganja u postojeće proizvodne objekte i izgradnju novih, a sve sa ciljem osiguranja energetske stabilnosti RS potrebno je povećati cijene električne energije krajnjim kupcima u RS najkasnije počev od 1. srpnja 2025. godine, navodi se u analizi. U njoj se navodi da bi se povećanje izvršilo na osnovu analize poslovanja nakon prvog kvartala, te procjene stanja u elektro – energetskom sustavu.

Dobro upućen izvor Capitala iz ERS-a kaže da je plan da struja poskupi za još 20 posto.  

Inče, ravnatelj ERS-a Luka Petrović priznaje kako je stanje u proizvodnim poduzećima jako loše. Ugalj koji se loži u termoelektranama je lošeg kvaliteta, a hidrocentrale imaju veliki problem zbog loše hidrološke situacije. Zbog svega, upozorio je on, struja će morati da se uvozi po veoma visokim cijenama.

Valja dodati kako je on na čelu ERS-a od studenog 2018. godine, a od tada u rad nije pušten nijedan novi objekt za proizvodnju struje. A Petrović je u posljednje vrijeme vrlo aktivan u zaduživanju, pa se ERS kod komercijalnih banaka u posljednja dva mjeseca zadužila za oko 125 milijuna maraka, što dovoljno govori u kakvom stanju je elektro – energetski sistem u Srpskoj.

Veliki gubitci

Portal Buka, pak, navodi kako je na nedavnom sastanku sa predstavnicima ERS istaknuta je zabrinjavajuća situacija u ovom elektroenergetskom poduzeću. Petrović je naglasio kako sustav Elektroprivrede i dalje može održavati niže cijene električne energije nego u okolnim zemljama, ali je nepovoljna hidrološka situacija u 2025. primorala poduzeće na kupovinu električne energije. 

Naglasio je kako ERS ne uspijeva prefakturirati kupljenu energiju žiteljima i gospodarstvu, te su svi prihodi od prodaje električne energije usmjereni isključivo na proizvodna poduzeća. Očekivanja su da će dodatna sredstva biti dostupna samo u godinama s povoljnijim hidrološkim uvjetima, kada se sredstva mogu investirati u dalji razvoj.

U siječnju ove godine, potrošnja električne energije u RS porasla je za 20 posto u odnosu na prosinac prošle godine, što je rezultiralo velikim uvozom električne energije po cijenama između 180 i 250 eura po megavat-satu. Ove brojke sugeriraju značajan gubitak od oko 150 milijuna maraka unutar sustava ERS. Petrović je upozorio kako bi u slučaju nastavka nepovoljnih hidroloških uvjeta u ožujku, cijene električne energije mogle dodatno porasti. On je najavio izradu zaključaka koje će Vlada razmotriti, a koji se odnose na racionalizaciju troškova unutar sistema ERS. Posebna pažnja bit će posvećena termoelektranama, koje se suočavaju sa problemima zbog starenja i smanjenog kvaliteta uglja. 

Planiran je kapitalni remont termoelektrane 'Gacko' koji će trajati 100 dana, uz rad na sustavu za prečišćavanje uglja. Ravnatelj RiTE 'Gacko', Maksim Skoko, istakao je da je njegovo poduzeće postalo najveći snabdjevač električnom energijom u RS, ali je i on upozorio na loš kvalitet uglja. Na sastanku je također raspravljano o problemima u hidroelektranama, posebno u 'HE na Vrbasu' koja se oslanja na subvencije kako bi održala stabilnost. Direktor ove hidroelektrane, Goran Milanović, ukazao je na unutarnje probleme u odnosima s matičnim poduzećem.

 

Politika


Dodik: Stigao sam kući

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik objavio je u nedjelju da je stigao kući u svoje selo. ...

13 Tra 2025

Zakon o povratu PDV-a na prvu nekretninu je na snazi, čeka se usvajanje provedbenih akata

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Saša Mag...

13 Tra 2025

BOŠNJACI I DRŽAVA TRPE STRAŠNE POSLJEDICE IZETBEGOVIĆEVOG SUKOBA S AMERIKOM

SARAJEVSKA PARANOJA Dodik nudi Rusima dio teritorija BiH?

Vojni analitičar Nedžad Ahatović u jednom glasilu kojeg plaćaju moćni krugovi bliski klero-bo&sca...

13 Tra 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.