Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

U četvrtoj industrijskoj revoluciji napredak tehnologije poprimio je neslućene razmjene. U relativno kratkom vremenskom razdoblju svijet je doživio toliko napredak u digitalizaciji, a već se može kazati i umjetnoj inteligenciji. 

Naravno, kako bi se uopće moglo doći do ovih razmjera razvoja bilo je nužnu imati izuzetno obrazovan kadar, otvorene institucije te značajna ulaganja u istraživanje i razvoj. Dakle, sve ono što nemamo u Bosni i Hercegovini. 

Mi smo i dalje u drugoj industrijskoj revoluciji, obrazovanje nam je preplavljeno 'partijskim' kadrovima pa su nam djeca po svim mogućim parametrima ispodprosječna, sveučilišta su nam jako dugo predmet sprdnje u Europi, a iako ni do sada nismo imali iole značajnija ulaganja u istraživanje i razvoj – ona se, vjerovali ili ne, dodatno smanjuju. 

Žalosno da ne može biti žalosnije

Sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) dolaskom na vlast obećavala je neslućeni ekonomski i demografski oporavak, nikada jače obrazovanje, ulaganja u mlade…. Kako njihova riječ ne vrijedi apsolutno ništa jasno je mnogima bilo prije jako dugo vremena, a onima kojima nije neka pogledaju konkretne brojke. 

Jedna od njih je kako su u našoj zemlji proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj u 2023. godini iznosila su 73.881.655 maraka, debelo ispod jedan posto proračuna. Primjerice, za istraživanje i razvoj u BiH u 2021. izdvojeno je ukupno 74,513 milijuna maraka, što je porazno za aktualnu vlast. I te 2021. ulaganja u ovu oblast nisu prelazila mizernih 0,19 posto BDP-a, dok je prosjek ulaganja u istraživanje i razvoj u zemljama Europske unije 2,27 posto. Naravno, kada gledamo ova mizerna ulaganja moramo imati u vidu i ogromnu inflaciju, pa ovih nešto manje od 74 milijuna prošle godine vrijedi mnogo manje nego 74,513 milijuna maraka iz 2021. 

A od ove mizerije od ulaganja, prema sektoru, najviše sredstava utrošeno je u sektor visokog obrazovanja 69,4 posto, zatim državnom sektoru 15,1 posto, poslovnom sektoru 11,4 posto, sektor inozemstva 3,4 posto i neprofitnom sektoru 0,7 posto.

Najviše proračunskih sredstava prema društvenoekonomskim ciljevima utrošeno je u opće unapređenje znanja - IR financiran iz općih fondova sveučilišta (37,0 posto). 

Prema oblasti istraživanja, najviše sredstava utrošeno je na društvene znanosti (37,3 posto) i inženjerstvo i tehnologiju (22,6 posto).

Poraznost 'trojkaških' politika

Sve ovo samo još jednom zorno pokazuju su poraznost 'trojkaških' politika, koje nas polako, ali sigurno vraćaju i srednji vijek. Ljudi koji se samo u dva dana putom obveznica zaduže za 200 milijuna maraka, za koje nitko ne zna za što idu, za istraživanje i razvoj ulažu mizeriju. 

Uništena ekonomija, demografski kolaps, Federacija u debelom deficitu, neviđena razina zaduživanja, razvaljena javna poduzeća, devastirano obrazovanje… 'trojka' ostavlja kao svoja najveća 'postignuća'. Tko god da dođe iza njih imati će ogroman posao stvari barem probati vratiti 'na nulu', a onda početi bilježiti i neke uspjehe. Nesposobni, podkapacitirati i opskurni likovi iz 'trojke' tu su, nažalost, još dvije godine pa će razmjeri katastrofe biti još i veći.