Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Briselu ne ispunjava kriterije da bi bio prihvatljiv za Europsku komisiju (EK), saznaje Radio Slobodna Europa (RSE) iz dobro obvještenih izvora u Briselu.

Prema ovim izvorima Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Europske komisije.

Bosna i Hercegovina je propustila rok da blagovremeno pošalje reformsku agendu koja je neophodna za dobijanje financijskih sredstava iz Plana rasta za regiju.

U utorak, 17. rujna BiH je uputila Europskoj komisiji dokument, koji ne predstavlja reformsku agendu.

Ovaj dokument, prema riječima predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, dokazuje usuglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz europskog Plana rasta.

Da bi dobila financijska sredstva i Plana rast, svaka država iz Zapadnog Balkana je bila obavezana da preda reformsku agendu.

Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokraciju, institucionalne reforme, te spriječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i poduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.

Upravo nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gde je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.

Prvi sastanak je bio planiran za 17. rujan, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima RSE, sastanak je odložen za listopad.

Bez usvajanja reformske agende ne mogu početi prve isplate ni za jednu zemlju regije.

Naime, potrebno je da države članice EU kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama da bi Europska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakim od država korisnika. Tek nakon ovih koraka mogu krenuti prve isplate.

Glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero je 18. rujna rekla da ne može dati konkretan datum kada bi počele prve isplate iako bi ova institucija željela da se to desi što je prije moguće.

Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji financijski paket Europske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura bit će osigurane kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova s povoljnim kamatnim stopama, navodi RSE.