Donosi li nam zima 'smrzavanje' bh. ekonomije?
Piše: Dragan Bradvica
'Korona-kriza pustoši bh. ekonomiju', 'Turizam na koljenima', 'Pivarska industrija pred kolapsom', ' Radnici u neizvjesnosti što im donosi zima'…
Ovo su samo od nekih naslova u medijima posljednjih nekoliko dana koji jasno ukazuju gdje se danas nalazi bh. ekonomija a ukoliko svemu dodamo i Izvješće EU o napretku BiH slika stagnacije pa čak i propadanja je potpuna.
Država je prespavala ovu krizu, entitetske vlasti su donijele određene mjere od kojih su mnoge neadekvatne i nedovoljne za oporavak dok se na nižim razinama negdje radilo jako dobro a negdje gotovo nikako.
Tako i dalje gotovo svakodnevno i poslodavci i sindikati traže kudikamo jače i konkretnije poteze vlasti kako bi se spasilo što se spasiti da. Na sve to, nažalost, koronavirus uzima sve veći danak kako u Europi tako i u BiH, uvode se nove restrikcije, prijete čak i lokalni lockdowni. Poslodavci, radnici i općenito većina žitelja je u velikoj neizvjesnosti što itekako pojačava apatiju i beznađe.
Sumorna slika
Iako domaće vlasti u gotovo svim medijskim nastupima sami sebe hvale da su pravovremeno reagirali i donijeli ispravne mjere situacija niti izbliza nije ružičasta. A kako jasan i nedvosmislen znak da mjere vlasti nisu dobre niti daju rezultate jeste posljednja prognoza MMF-a kako pad BDP-a u BiH neće biti pet nego 6,5 posto.
BiH su nužne korjenite reforme a ne 'šminkanje mrtvaca' jer ovim tempom oporavak će trajati godinama. MMF prognozira da bi bh. ekonomija mogla u 2021. rasti po stopi od pet posto, što znači da u najboljem slučaju oporavak možemo očekivati tek krajem 2022. Ima li netko u BiH toliko vremena da gubi čekajući reakcije vladajućih?
Nadalje, i izvješće Svjetske banke ukazuje da bi broj siromašnih mogao 'skočiti' za 85 tisuća a svaki treći ispitanik u online ankete izjasnio se da već ne može 'sklapati kraj s krajem' svakog mjeseca. Nadalje, investicija nema niti izbliza dovoljno kako bi držali glavi iznad vode a kamoli rasli a neće ih niti biti ukoliko ne počnemo graditi pravu državu, vladavinu prava, ekonomsku i pravu sigurnost, istrijebiti korupciju i kriminal.
Jednostavnije kazao – investicija neće biti. A ni ljudi, jer dobar dio stručnog kadra već je odavno u inozemstvu a oni koji su i mislili ostati odmah nakon okončanja korona-krize će put zapadne Europe. Jednom kada i dočekamo oporavak ekonomije, hoćemo li poslodavci imati koga zaposliti?
Bez odgovora
Čitav je niz pitanja a država ne nudi niti jedan odgovor. Čini se da mi nastavljamo po starom oprobanom receptu – proći će. Sve što se dogodi a za to nemamo adekvatan odgovor jednostavno čekamo da prođe samo od sebe. Po onoj: 'Imali smo mi i većih problema pa ih nismo rješavali'. Međutim, dolaskom zimskih mjeseci ogromni problemi samo će se multiplicirati i dolaziti će do velikih poremećaja. A već sve ovi izazovima velike udare i na mentalno zdravlje stanovnika i ukoliko se problemi nastave gomilati veliko je pitanje kuda će se kretati stanje u zemlji.
Ali, u svemu ima i onih kojima ide jako dobro. Tako parlamentarci i dalje primaju iznimno visoke plaće i nisu se feninga odrekli kako bi se solidarizirali sa svojim narodima i žiteljima, pa oni niti znaju što je to kriza. Ne samo to, nego stotine tisuće maraka je predviđeno i za opremanje ureda, kupovinu novih 'bijesnih' automobila, putovanja, mobitele… Bez toga, realno govoreći, i ne mogu se na pravi način boriti za interes naroda i žitelja.