Donosili 'mjere', a računi sve veći. Što je žiteljima Federacije danas skuplje nego prije dolaska ove Vlade?

Aktualna Vlada Federacije, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, preuzela je dužnost u svibnju 2023. godine. Od tada su žitelji slušali o rastu plaća, povećanju minimalne plaće, zaštiti standarda i mjerama kojima se pokušava zaustaviti rast cijena. 

Uvedene su 'zaključane cijene', povećavana je minimalna plaća. No za vrijeme mandata Vlade FBiH na čelu s Nikšićem, žitelji Federacije suočili su se s valom poskupljenja osnovnih životnih namirnica, komunalnih usluga i administrativnih taksi. Dok su službena obećanja bila usmjerena na stabilizaciju i rast standarda, svakodnevni troškovi života drastično su porasli. 

Međutim, postoji jedna stvar koju nijedna politička poruka ne može sakriti - račun koji žitelj plaća svaki mjesec. A taj račun je danas znatno veći, piše Faktor. 

Minimalac porastao, ali je porasla i potrošačka korpa

U 2026. minimalna plaća povećana je na 1.027 maraka. Na prvi pogled, riječ je o povećanju. Ali, pogledamo li drugu stranu jednadžbe, slika postaje mnogo složenija. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj u decembru 2022. iznosila je 2.991,44 maraka, a u kolovozu 2026. dostigla je 3.810,70 maraka. 

Dakle, za manje od četiri godine korpa je porasla za gotovo 820 maraka, odnosno 27 posto. Minimalna plaća od 1.027 maraka i dalje pokriva tek nešto više od četvrtine vrijednosti sindikalne potrošačke korpe. Drugim riječima, veća plaća ne znači automatski i proporcionalno veći standard.

Što je sve u međuvremenu poskupjelo?

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da rast nije zabilježen samo kod hrane. Značajno su povećane cijene u više kategorija potrošnje. Hrana i bezalkoholna pića skuplji su 13 posto u odnosu na kraj 2022, zdravstvo je skuplje 15 posto, prijevoz 14 posto, duhan 16 posto, restorani i hoteli više od 27 posto. A posebno se izdvaja najam stanova, čiji je indeks u promatranom razdoblju porastao za više od 30 posto. Dakle, nije poskupjela samo jedna namirnica. Poskupio je veliki dio onoga što građani svakodnevno plaćaju.

Što se za tisuću maraka moglo kupiti prije četiri godine, a što danas?

Najbolji način da se građaninu objasni što znači rast cijena jeste da se zaborave procenti i pogleda račun. Agencija za statistiku BiH objavljuje prosječne potrošačke cijene proizvoda na razini cijele države. Ukoliko za bazu uzmemo prosinac 2022., slika je vrlo jasna. 

Tada je kilogram junetine bez kosti koštao prosječno 18,80 maraka, kilogram svježe piletine 6,20 maraka, kilogram brašna 1,70 maraka, litra mlijeka 2,50 maraka, jaje 40 feninga, kilogram riže 4,20 maraka, kilogram šećera 2,20 maraka, kilogram krumpira 1,50 maraka, a kilogram mljevene kave 17,20 maraka. Drugim riječima, tisuću maraka je tada vrijedilo sasvim drugačije nego danas. Kada se ista računica napravi s novijim cijenama, količina se kod brojnih proizvoda smanjuje. Već u kolovozu 2025. kilogram junetine bez kosti dostigao je prosječnih 24,70 maraka, dok je kilogram svježe piletine 6,70 maraka, kava je 29,30 maraka po kilogramu. 

Za junetinu je razlika posebno vidljiva: za tisuću maraka u prosincu 2022. moglo se kupiti otprilike 53 kilograma, dok je po cijeni iz kolovoza 2025. ista suma pokrivala otprilike 40 kilograma. Dakle, za isti novac - 13 kilograma junetine manje, piše Faktor. 

Kod mljevene kave razlika je još veća: sa tisuću maraka moglo se kupiti otprilike 58 kilograma krajem 2022, a po kolovoskoj cijeni iz 2025. 34 kilograma. Znači više od 24 kilograma razlike. To je ono što žitelji osjete kada ode u trgovinu. Dakle, problem je što povećanje minimalca samo po sebi ne znači i jednako povećanje kupovne moći. Ako je plaća veća, ali su hrana, stanovanje, prijevoz, usluge i ostali troškovi života također znatno skuplji, žitelj može dobiti više novca na račun, a da mu na kraju mjeseca ne ostane više. A upravo je potrošačka korpa ono što građaninu pokazuje koliko mu novca treba za život.

Poskupljenje električne energije

Jedan od najtežih udaraca na kućne proračune dogodio se odobrenjem Regulatornog povjerenstva za energiju u FBiH (FERK) za povećanje cijena električne energije za domaćinstva. Odluka o poskupljenju struje u prosjeku za otprilike 10 posto izravno je prebačena na teret žitelja. Ovo povećanje nije donijelo samo više mjesečne račune za struju, već je poslužilo i kao opravdanje mnogim privrednim subjektima za lančani rast cijena vlastitih proizvoda i usluga.

Hladni domovi i skuplje komunalije

Žitelji širom FBiH suočili su se i sa valom poskupljenja lokalnih komunalnih usluga. Odobrena su povećanja cijena centralnog grijanja, vodosnabdijevanja, te odvoza komunalnog otpada u mnogim općinama i gradovima. Pod izgovorom rasta cijena repromaterijala i energenata, teret poslovanja komunalnih poduzeća u potpunosti je prebačen na krajnje korisnike.

Skok cijena goriva i prijevoza

Maloprodajne cijene naftnih derivata na benzinskim postajama u FBiH održavale su se na izuzetno visokim nivoima, bez adekvatne reakcije vlasti u pogledu smanjenja nameta i trošarina. Poskupljenje goriva izravno je utjecalo i na rast cijena karata u javnom gradskom, prigradskom i međugradskom prijevozu, čineći svakodnevno putovanje na posao ili u školu znatno skupljim. Litra dizela dostigao je četiri marke, a predviđa se da će koštati i pet maraka.

Za vrijeme ovog mandata nastupilo je i poskupljenje obaveznog osiguranja od autoodgovornosti za motorna vozila. Odlukama koje su stupile na snagu, cijene premija osiguranja i pratećih taksi skočile su u prosjeku za šest do 18 posto, zavisno od kategorije i snage vozila. Time je svaka godišnja registracija automobila u FBiH postala dodatni financijski teret za stotine tisuća vozača.

Nedostižan krov nad glavom

Kriza stanovanja u FBiH doživjela je svoj vrhunac. Cijena kvadratnog metra stambenog prostora u novogradnji i starogradnji dostigla je povijesne najviše razine, posebno u Sarajevu i većim urbanim centrima. Usporedo s tim, cijene mjesečnog najma stanova drastično su porasle, čime je mlađim generacijama i obiteljima bez vlastite nekretnine rješavanje stambenog pitanja postalo gotovo nemoguća misija. 

Cijene kvadrata u Sarajevu koštaju i do osam tisuća maraka, ovisno od lokacije. Prema podacima, cijena kvadrata u posljednjih pet godina porasla je za 71 posto. Zato se za godine aktualne Vlade FBiH pitanje može postaviti vrlo jednostavno: Je li žitelju danas zaista bolje ako za 1.027 maraka može kupiti manje nego što je za tisuću maraka mogao kupiti prije nekoliko godina?