Piše: V. S. Herceg

desk@dnevni-list.ba

O reformi Izbornog zakona BiH govori se mjesecima i u njemačkom Bundestagu. Naime, njemački političar i član njemačkog parlamenta iz stranke Savez90/Zeleni, Manuel Sarrazin, njemačkoj Vladi uputio je konkretno pitanje o reformi izbornog zakona BiH. 

Po ovom pitanju njemačka vlada je dala jasan odgovor, a što bi se moglo protumačiti i kao službeni stav: ključna je provedba presude Sejdić-Finci, ali nisu za načelo "legitimnog političkog predstavljanja" jer bi to, kako ocjenjuju, moglo produbiti daljnje podjele u BiH, ali i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda. 

Kako će na ovo odgovoriti HDZ BiH koji inzistira upravo na ovom načelu kao i na načelu "konstitutivnosti naroda", a posebice što je i Ustavni sud presudio po ovom pitanju, ostaje za vidjeti.

Ključna presuda Sejdić-Finci

"U kojoj će se mjeri Savezna vlada zalagati za planirane zaključke Vijeća o točki dnevnog reda 'Zapadni Balkan' na Vijeću ministara vanjskih poslova EU (zakazanom za 10. svibnja 2021. godine) i odrediti da reforma izbornog zakona u BiH ni pod kojim uvjetima ne smije voditi daljnjoj etničkoj podjeli u zemlji? U kojoj mjeri, iz perspektive Savezne vlade, a ono što bi trebalo biti navedeno u „Političkom sporazumu o načelima promjena izbornog zakona u BiH", će načelo “legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda”. koje je opasno načelo sa stajališta ispitivača (Manuel Sarrazin op.au.), postati i jedno od načela budućeg sporazuma o izbornoj reformi u BiH?", pitanja su njemačkog parlamentarca 'Zelenih' prema njemačkoj vladi.

Odgovor je više nego zanimljiv i može se protumačiti kao službeni stav njemačke vlade o pregovorima u reformi Izbornog zakona BiH. Prema odgovoru koji je dobio ovaj njemački političar, njemačka vlada smatra da bi "načelo legitimnog političkog predstavljanja o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo produbiti podjelu BiH i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda". 

"Savezna vlada zagovara nužan proces reformi u Bosni i Hercegovini i podržava izglede za pristupanje EU. To posebno uključuje reformu Izbornog zakona, koja je ključni element u 14 temeljnih prioriteta koje je Europska komisija formulirala 2019. godine. 

Kako bi se okončala postojeća diskriminacija u svezi s pravom kandidiranja za taj dio stanovništva, Savezna vlada zagovara neophodni proces reformi u BiH i podržava izglede za pristupanje EU. To posebno uključuje reformu izbornog zakona, koja je ključni element od 14 temeljnih prioriteta koje je Europska komisija formulirala 2019. godine. 

Kako bi se okončala postojeća diskriminacija u svezi s pravom kandidiranja na izborima za građane koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda navedena u Daytonskom mirovnom sporazumu, Savezna vlada vjeruje da je ključna provedba presude Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u slučaju Sejdić-Finci ključno, između ostalog, kroz odgovarajući ustavni amandman.  

Glavni politički cilj trebao bi biti prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Savezna vlada to odlučno zagovara akterima u BiH kao i europskim partnerima. Prema mišljenju Savezne vlade, načelo „legitimnog političkog predstavljanja“ o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo bi produbiti podjelu BiH i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda", odgovor je iz njemačke Vlade.

Treći entitet nije cilj

Njemački parlamentarac je i u ožujku njemačkoj vladi postavio pitanje o stavu službenog Berlina po pitanju reforme Izbornog zakona, a tada je upitao i o "stvaranju tzv. trećeg entiteta na mala vrata" te kakav će stav zauzeti Europska unija po tom pitanju.  I tada je odgovoreno da njemačka vlada pomno prati raspravu oko reforme Izbornog zakona u BiH, a i tada je istaknuto kako je ključna provedba presude Sejdić-Finci te da se 

"njemačka vlada zalaže za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine sa svojim postojećim entitetima".

"Prema stavu vlade u Berlinu, stvaranje trećeg entiteta, pored postojeće Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ne može biti cilj reformskih napora. Njemačka vlada podržava želju civilnog društva u Bosni i Hercegovini u promoviranju građanskog društva i premošćivanja podjele po etničkim linijama", tada je stajalo u odgovoru službenog Berlina .

'Načelo legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, kao direktan izraz demokratskog načela'

No, podsjetimo da je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović u svom nedavnom komentaru za portal EURACTIV, napisao kako je "nedopustivo da se dio naših građana, uključujući Rome i Židove, ne može kandidirati za najviše državne institucije". 

"Stvaranje pravednih i poštenih rješenja za ove izazove, uključujući i kroz ograničene ustavne reforme, jedan je od glavnih prioriteta HDZ-a koje predlažemo u alternativama za izborno zakonodavstvo. To isto bi trebalo biti prioritet i svima drugima. Europske budućnosti neće biti bez promjena i to nam svima mora biti jasno. Nadalje, Ustav i Ustavni sud zemlje često su tijekom zadnja dva desetljeća naglašavali kako je potpuna jednakopravnost i paritet Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno ustavno načelo. Eliminacija ili obezvređivanje ovog načela na bilo koji način doveli bi do propasti multietničke i multikulturalne Bosne i Hercegovine. To bi također prekršilo njezine temeljne vrijednosti i norme te bi bilo suprotno demokratskoj volji naših građana. Sumnjam kako bi bilo tko podupirao zemlju kojom bi dominirala isključivo jedna etnička skupina", napisao je Čović.

On je, između ostaloga, zaključio kako je bh izborno zakonodavstvo obeshrabrilo velike dijelove građana BiH, uključujući i hrvatsku zajednicu u ovoj državi. 

"Najmanja zajednica, po definiciji, najviše ovisi o vladavini zakona i povjerenju u institucije. Neustavno je da brojčano najveća zajednica odabire i odlučuje o tome tko će predstavljati najmanju konstitutivnu zajednicu, iako je upravo to ono što se događa Hrvatima i ostalima u BiH. Ustavni sud je 2016. godine presudio da načelo legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, kao direktan izraz demokratskog načela, mora biti zajamčeno. Na svakoj je od zajednica da odluči tko će tu istu predstavljati, budući da je to standard u europskom političkom životu", napisao je predsjednik HDZ-a BiH.