Dramatičan pad broja učenika i studenata
Demografski tsunami
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Bosna i Hercegovina je zemlja čudesa u gotovo svim porama života, ali u jednom se posebno ističe – država ne zna koliko ima stanovnika. Čak niti izbliza. Tome svjedoče i procjene koje možemo slušati posljednjih godina – one optimistične navode kako imamo između 2,7 i 2,8 milijuna stanovnika, dio je onih koji tvrde kako se radi o 2,5 milijuna stanovnika, dok u posljednje vrijeme možemo čuti kako spali na oko dva milijuna ljudi.
Dakle, čak ni državne institucije niti izbliza ne znaju koliko imamo ljudi, a onda je sasvim i razumljivo zbog čega u državi nema nikakvih adekvatnih strategija, planova i reformi. Naima, ukoliko ne znate niti izbliza koliko imate stanovnika nemoguće je raditi bilo kakve iole ozbiljne ekonomske, socijalne ili zdravstvene planove. Kada tome dodamo da se BiH i dalje iz dana u dan prazni, što zbog iseljavanja, što negativnog prirodnog priraštaja, onda je slika dekadencije potpuna.
Poražavajuće
A razmjere katastrofe otkriva i publikacija Agencije za statistiku BiH pod nazivom 'BiH u brojkama 2023.'. Ono što je zanimljivo da i u ovoj publikaciji na samom početku stoje podaci iz Popisa stanovništva iz 2013., koji je pokazao da imamo više od 3,5 milijuna stanovnika. Ukoliko znamo da su se i tada za popis vezale brojne kontroverze jer su mnogi tvrdili kako je itekako prenapuhan i da ni 2013. nismo imali niti izbliza toliko stanovnika, onda je jasno u kakvoj farsi živimo.
Nadalje, u ovoj publikaciji bazirati ćemo se na broj učenika i studenata u posljednjih nekoliko godina. Tako smo u školskoj 2018/2019 u osnovnim školama u BiH imali ukupno 280.018 učenika, da bi taj broj u 2022/2023 taj broj pao na 260.337, Dakle, gotovo 20 tisuća učenika manje.
Ništa bolje nije ni kada gledamo učenike u srednjim školama. Tako smo u školskoj 2018/2019 imali ukupno 117.475 učenika, a da bi u školskoj 2022/2023 to palo na 107.936. Prema tome, u pet godina smo ostali bez gotovo deset tisuća učenika u srednjim školama.
Niti sa brojem studenata ne stojimo najbolje. Tako su u akademskoj 2018/2019 imali ukupno 89.016 upisanih studenata, a u akademskoj 2022/2023 njih 76.962, što pak znaci da ih je u pet godina oko 12 tisuća manje.
Država uhljeba i umirovljenika
Kada ovim podacima dodamo da smo, u prosjeku, u posljednjih pet godina imali prirodni priraštaj u minus od 13 do 14 tisuća godišnje, kako nam je stopa fertiliteta 1,18, a po tome smo među najgorima na planeti jasno je kuda ove zemlja ide. Dobar dio najsposobnijih, najobrazovanijih već nas je napustio, dio se sprema na to, više od polovice ukupno zaposlenih nam je nakačen na proračun... Sve ovo samo još jednom pokazuje da ćemo brže nego su to i najcrnje prognoze ukazivale postati država uhljeba i umirovljenika. Političke (kvazi)elite će to financirati pomoći iz Europske unije, bjesomučnim zaduživanjima i donacijama rodbine i prijatelja onih koji će ostati ovdje.