Dnevni.ba - PRELOADER

Dva Hrvata – neće jedan s drugim, a ne mogu jedan bez drugoga

08 Svi 2020


Dva Hrvata – neće jedan s drugim, a ne mogu jedan bez drugoga

Piše: V.S.Herceg

Dok za sve ostale političke opcije postoji i minimum šanse za bilo kakav dogovor, stranke oporbe i vlasti u RS-u kao i skoro stalne tenzije između bošnjačkih SBB i SDA, za HDZ BiH i DF, odnosno njihove predsjednike Dragana Čovića i Željka Komšića, takva mogućnost - ne postoji.

Za Čovića tu je uvijek isticana "uzurpacija hrvatske pozicije", a Komšića "savezništvo s Dodikom i sklonost ruskom utjecaju". No, ono što je najgrotesknije je da upravo političko bitisanje najvećim dijelom obojica mogu zahvaliti jedan drugom.

Čović predsjedniku DF-a jer mu uvijek i iznova kako-tako omogućuje mobilizirati hrvatsko biračko tijelo i spriječiti značajniju pluralnost u hr političkom korpusu, a Komšiću mobilizirati bošnjačko biračko tijelo koje svojim glasovima pokazuje sve nesimpatije prema predsjedniku HDZ-a i njegovom djelovanju.

Ne vrijedi ni Sattlerov poziv

Između ostaloga, upravo je Komšić razlog izostanka sudjelovanja predsjednika HDZ-a BiH i ostalih visokih dužnosnika te stranke na ovotjednom sastanku s članovima Predsjedništva BiH i ‘ad hoc’ Političkom radnom skupinom za EU u cilju ubrzanja procesa pristupanja BiH Europskoj uniji, a sukladno zaključku Predsjedništva BiH. Upitan za komentar zbog nedolaska dužnosnika HDZ-a BiH, Komšić je medijima kazao: “Pitajte Sattlera”.

Podsjetimo da je predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a Dragan Čović prije nekoliko dana u Mostaru sastao s voditeljem Izaslanstva Europske unije u BiH Johannom Sattlerom. Europski dužnosnik Čovića je pozvao “da bude aktivni sudionik procesa koji se ponovno pokreću sa uključivanjem što šireg spektra aktera".

“Pozvao sam gospodina Čovića da bude aktivan sudionik ove inicijative. Predsjednika Čovića poznajem odavno, jako se dobro sjećam da je on uručio aplikaciju za članstvo u EU i on je jedan od glavnih zagovornika europskih integracija na čemu mu se zahvaljujem”, izjavio je tada Sattler.

Iz ovoga se dade iščitati da je Komšić dobrim dijelom nije zadovoljan Sattlerovom izjavom o Čoviću, a da se ni Čović nije u potpunosti odazvao njegovo pozivu "da bude aktivni sudionik procesa koji se ponovno pokreću s uključivanjem što šireg spektra aktera".

Nema niti naznaka za dijalog

"Što se mene tiče, bilo kakav sastanak u javnosti s gospodinom koji je uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH neće biti moguć. To znaju i predstavnici međunarodnih organizacija koji su sa mnom pričali. Što se tiče europskog puta BiH, hrvatski politički predstavnici i dalje su ključni predvodnici euroatlantskih procesa. I mi ćemo iskoristiti svoju poziciju i u Vijeću ministara i u Parlamentarnoj skupštini BiH da se ubrza ispunjenje uvjeta i dobivanje kandidacijskog statusa. Međutim, mi nikada nećemo pristati legalizirati zlouporabu koja se dogodila, a to je da bošnjački narod bira dva člana Predsjedništva", rekao je Čović u nedavnom intervjuu za medije, zacementiravši svoj stav da s Komšićem sjedanja za isti stol - nema.

No, ni Komšić ne ostaje dužan, pri tom nazivajući Čovića i HDZ BiH "takozvanim šampionom europskih integracija" za koje tvrdi da su "to jedino tek na riječi, dok istovremeno čine sve kako bi blokirali europski put BiH" te HDZ BiH i SNSD drži glavnim kočničarima europskog puta BiH i promotorima ruskog utjecaja u BiH.

"I upravo zato što ispunjavanje mjera i preporuka iz Mišljenja EK kao i približavanje EU znači potpuni poraz etničkih politika koje se temelje na segregaciji i principu nejednake vrijednosti glasa, protiv čega se kroz cijelu političku karijeru borim. Takve politike ne ustručavaju se bilo kojih blokada i one permanentno vode politiku blokada. U posljednje vrijeme naročito da izražaja dolazi njihova drskost. Tako je gospodin Čović našao za shodno čak i da ponizi šefa Izaslanstva EU u BiH koji ga je nastojao odobrovoljiti u cilju toga da se priključi radu Političke radne grupe, čije je formiranje dogovoreno nakon niza sastanaka između veleposlanika zemalja Kvinte i domaćih političkih predstavnika. Ta politika koja se još jučer kitila epitetom „nositelja europskih vrijednosti“ postala je toliko u suprotnosti s EU da joj na tome mogu pozavidjeti i najveći zagovornici jačanja ruskog, a smanjivanja zapadno-europskog utjecaja na ovim prostorima", kazao je Komšić za medije ovaj tjedan.

Zbog Komšića HDZ-ovci nisu došli ni na božićni prijem kod kardinala Puljića

Upravo zbog nazočnosti Željka Komšića, pozvani HDZ-ovci nisu nazočili ni božićnom prijemu kod kardinala Vinska Puljića. Njihov nedolazak jako je uvrijedio kardinala Puljića, kao i pojedine kritike oko uopće njegovog poziva Komšiću na prijem.

Ovo je neizravno komentirao i mons. Tomo Vukšić u svom prvom, službenom govoru nakon što ga je papa Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Vrhbosanske nadbiskupije.

Naime, Vukšić je naglasio da bi “bilo dobro i vrlo korisno da javnost i ljudi koji su odgovorni za javnu riječ i prostor, razumiju da čovjek Crkve mora biti otvoren i prema susretima s drugima i drukčijima te da je to i uloga pastira Crkve” te da je “takva legitimacija pastira Katoličke Crkve i nikako ne bi bilo dobro da je drukčija”.

Komšić do sada nije posjetio niti jednu većinski hrvatsku sredinu

No, čak treći mandat i, kako se to često ističe, političko nasilje nad Hrvatima, proći će u skoro potpunom ignoriranju hrvatskog člana Predsjedništva od strane većine Hrvata u BiH - za podsjetiti je i na to da se u brojnim oćinama i mjestima gdje su u većini hrvatski žitelji, Komšić poglašavao 'personom non grata'.

Do sada on službeno, kao član Predsjedništva BiH, nije posjetio niti jednu takvu sredinu. Inat je i u samog Komšića i prilikom treće kandidature za Predsjedništvo bio jači od oprečnih stavova njegovih tadašnjih koalicijskih partnera kada je rekao "Ako Čović bude kandidat za Predsjedništvo, kandidirat ću se i ja", time, ruku na srce, uvjetujući i slobodu kandidiranja i biranja i samom Čoviću.

Takvi, nepovratno i stalno narušeni odnosi zasigurno će imati posljedice i na buduće političke prilike u BiH. Unatoč dobrim dijelom argumentiranim stavovima, hrvatski pregovarači ovdje se dovode u opasnost od političke izolacije kao i sve oštrijih kritika međunarodne zajednice koja i dalje poziva na zajednički dogovor. Koliko je to bilo mudro - pokazati će mjeseci ispred nas.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

20 Stu 2024