Bosna i Hercegovina s Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i ostalim zemljama regije ima potpisano nekoliko sporazuma koji predviđaju da se osobe koje imaju dvojno državljanstvo, a počinile su neka krivična djela u BiH, izruče zemlji koja ih traži. Razlog za to je bila zloupotreba dvojnih državljanstava, ali ih sporazumi nisu spriječili. Dug je popis onih koji su spas od krivičnog progona i zatvora našli u susjednoj državi. Tako je za desetine njih prelazak granice značio spas.

Zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić posljednji je bjegunac od pravde koji je iskoristio dvojno državljanstvo kako bi pobjegao od hapšenja u BiH i utočište pronašao u susjednoj Hrvatskoj. Bježanje iz Bosne i Hercegovine u neku drugu državu od pravde odavno je utabana staza kojom su prošli mnogi.Većinom u jednom pravcu. I većinom kada je riječ o predmetima ratnih zločina.

-Imamo više desetina osoba, samo potjernica imamo preko 70 od strane BiH prema Srbiji i Hrvatskoj i negdje ogroman je broj tih ljudi koji su u različitim fazama. Neki od njih se samo potražuju radi krivičnog postupka neki od njih su završili krivični postupak, pravosnažno osuđeni i poražuju se a vidimo apsolutno odbijanje da se sarađuje na tom polju, kazao je DENIS DŽIDIĆ, izvršni ravnatelj BIRN-a BiH.

A razlog zašto je najviše onih koji bježe od izdržavanje kazne za ratne zločine je to što se potpisani međunarodni sporazum između BiH i Srbije ne odnosi na ta djela. I tako je najviše njih na srbijanskoj adresi.

-BiH i Srbija su se usaglasile oko toga da ne izručuju svoje državljane koji su u drugoj državi optužena za krivična djela ratnih zločina, zločina genocida jer, valjda se nije željelo da se tu izvrši politička arbitračnost u kojem bi srpske optužnice gonile Bošnjake. Bosanske optužnice gonile Srbe, kazao je ČEDOMIR STOJKOVIĆ, odvjetnik iz Srbije.

Kada se govori o nekim predmetima kao što je Novak Đukić, viidmo da je on preko 10 godina presuđen na kaznu zatvora i cijelo ovo vrijeme se nalazi na slobodi. Što znači jedna apsolutna svojevrsna amnestija od odgovornosti od kazne na koju je pravosnažno osuđen, izjavio je DENIS DŽIDIĆ, izvršni ravnatelj BIRN-a BiH.

Za sva krivična djela primjenjuje se potpisani bilateralni sporazum o izručenju između BiH i Srbije potpisan 2014. godine.Taj međunarodni sporazum predviđa i izručenje vlastitih državljana ako su ispunjeni određeni uvjeti.

-Lice koje ima državljanstvo domaće, a traži s enjegovo izručenje i to ona djela organizovanog kriminala, korupcije, itd. Ali može biti izručeno i za druga teška krivična djela gde je bitno da je zaprećena kazna zatvora od minimum 5 godina, poručio je GORAN KARADAREVIĆ, odvjetnik iz Srbije.

No, ulica je dvosmjerna. Spas tim putem našli su i oni iz drugih država. Vjerovatno najpoznatiji je slučaj Mamić. Hrvatske vlasti službeno su zatražile od vlasti u Bosni i Hercegovini izručenje Zdravka Mamića, koji je u Hrvatskoj pravosnažno osuđen na šest i po godina zatvora za izvlačenje 15,3 milijuna eura iz GNK Dinama i oduzimanje imovine u iznosu oko 6,8 milijuna eura.l

-Jednostavno čovjek koji je pobjegao iz jedne države, ovdje sve blagodati ove zemlje uživa. Medijska ličnost Razvija biznis itd. a potražuje se za najveći privredni kriminal iz druge zemlje, kazao je NERMIN PEĆANAC, bivši milnistar unutarnjih poslova KS.

Imenom i prezimenom mogli bi nabrojati mnogo slučajeva sličnih Mamiću, Lejli Fazlagić, Anti Jelaviću, Branimiru Glavašu, Novaku Đukiću,Sakibu Mahmuljinu i ostalima. Broj onih koje potražuje bh. pravosuđe nanosi ogromnu štetu državi i koči pojedine procese. No, razlozi za to su uglavnom izbjegavanje primjene postojećih sporazuma, kombinacija zarobljenog sistema, politički pritisak, komplikovana administracija i različita zakonska rješenja koja dodatno kompliciraju sistem.I sve dok je tako sve će više biti onih pojedinaca koji će te mehanizme koristiti za vlastiti spas, navodi BHRT.