Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović se, u video formatu, obratio sudionicima opće debate u okviru 75. zasjedanja Opće skupštine UN-a zahvalivši na početku svim prijateljima koji su u jedku pandemije koronavirusa, pritekli u pomoć ne dopustivši da BiH u najtežim trenucima ostane sama. Kako je dodao, i ova nas je, kao i svaka druga velika nesreća, podsjetila na to koliko smo upućeni jedni na druge i koliko je važno imati prijatelje.

Džaferović se osvrnuo i na 25. godišnjicu postizanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kazavši da je sporazum, kada je potpisan, izgledao kao krhak, pa možda čak i neodrživ, ali da  se ipak pokazao kao vrlo snažan i otporan stabilizacijski okvir koji je uspio odoljeti brojnim izazovima.

“Osnovni problem Daytonskog mirovnog sporazuma je u tome što neki njegovi dijelovi nisu uopće realizirani, dok su neki realizirani samo djelomično. Aneks IV, tj. Ustav BiH, podrazumijevao je punu provedbu cijelog sporazuma. Ovaj nedostatak se mora otkloniti. Daytonski sporazum mora biti u cijelosti proveden, mora se poštivati sve odluke međunarodnih sudova i osigurati jednaka prava za sve građane sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ovo se posebno odnosi na prognane koji su se vratili u prijeratna mjesta prebivališta“, ukazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH i napomenuo da , kada se govori o nedostacima Daytona, nikada ne treba zaboraviti da je riječ o mirovnom sporazumu, čiji primarni cilj nije bio osigurati primjenu sofisticiranih ustavnih standarda, zbog čega je sasma prirodno da mu je potrebna nadogradnja koja je moguća samo uz široki politički koncenzus.

“Vrlo je važno da su svi relevantni politički subjekti u našoj zemlji duboko svjesni činjenice da je temelje Daytona moguće mijenjati samo kroz široki koncenzus i suglasnost svih. Naravno, takva situacija znači da nema brzih i jednostavnih promjena, a time ni brzog i jednostavnog napretka, kakav mnogi očekuju i zahtijevaju“, naveo je. U dijelu obraćanja o problemu ilegalnih migracija, kojeg je ocijenio ogromnim, Džaferović je prenio da je plan BiH dodatno ojačati nadležne institucije koje se bave tim pitanjem, zaštititi granicu i povećati pomoć lokalnim zajednicama koje trpe najveći teret krize. “No, da bi se ovaj problem u potpunosti riješilo, potrebni su nam mnogo veća potpora EU-a te suradnja sa zemljama podrijetla migranata“, naveo je. Svoje obraćanje Džaferović je zaključio ocjenom da je BiH napravila iskorak na europskom putu kroz provođenje Mišljenja EK-a te je najavio da će  zemlja nastaviti ispunjavati svoje obveze u odnosima s NATO-om.