Private credit tržište više nije rubni dio financijskog sustava. Posljednjih godina upravo je taj sektor postao jedan od najbrže rastućih izvora financiranja kompanija koje banke sve teže kreditiraju.

Zato najnovije upozorenje Europske središnje banke zaslužuje mnogo više pažnje nego što se na prvi pogled čini.

ECB tvrdi da private credit tržište trenutno ne predstavlja sistemski rizik za eurozonu, ali istovremeno upozorava da su se već pojavili znakovi napetosti, rastuće nelikvidnosti i potencijalnog prelijevanja problema prema drugim dijelovima financijskog sustava.

Drugim riječima:
Europa još nije u financijskoj krizi, ali tržište koje je godinama raslo gotovo izvan fokusa regulatora sada počinje pokazivati prve ozbiljnije pukotine.

Što je zapravo private credit tržište?
Private credit tržište odnosi se na zajmove koje kompanijama ne daju tradicionalne banke nego privatni fondovi, investicijske kuće i alternativni kreditori.

Taj sektor eksplodirao je nakon globalne financijske krize 2008., kada su stroža pravila smanjila spremnost banaka za rizičnije kreditiranje.

U praksi to znači da su privatni fondovi posljednjih godina financirali:

srednje kompanije
visoko zadužene firme
leveraged buyout transakcije
kompanije slabijeg kreditnog rejtinga
firme koje teško dolaze do klasičnih bankarskih kredita
Investitori su pritom masovno ulazili u private credit tržište jer su više kamatne stope obećavale atraktivnije prinose od tradicionalnih obveznica.

Ali upravo tu sada nastaje problem.

ECB upozorava da tržište postaje sve ranjivije
ECB u novom izvješću navodi da europske financijske institucije imaju relativno ograničenu direktnu izloženost private credit tržištu.

“Financijske institucije europodručja izgledaju kao da imaju ograničenu direktnu izloženost private credit tržištu”, navodi ECB.

“To čini malo vjerojatnim da bi private credit sam po sebi trenutno mogao biti izvor sistemske financijske nestabilnosti.”

No središnja banka pritom nije poslala poruku potpunog smirivanja tržišta.

Naprotiv.

ECB upozorava da bi dio financijskog sustava mogao biti izložen indirektnim udarima, posebno zbog slabe regulatorne transparentnosti i koncentracije rizika među nekoliko velikih igrača.

Problem nisu samo fondovi nego i osiguravatelji i mirovinski sustavi
Najveća zabrinutost ECB-a odnosi se na moguće sekundarne efekte.

Ako private credit tržište ozbiljnije oslabi, posljedice se ne bi zadržale samo na specijaliziranim fondovima.

ECB upozorava da bi posebno pogođeni mogli biti:

osiguravatelji
mirovinski fondovi
leveraged loan tržište
high-yield obveznice
dionička tržišta
Izloženost osiguravatelja private credit tržištu procjenjuje se na oko 211 milijardi eura, dok su mirovinski fondovi izloženi s dodatnih 52 milijarde eura.

To ne znači da je sustav pred kolapsom.

Ali pokazuje koliko se alternativno kreditiranje posljednjih godina duboko povezalo s tradicionalnim financijskim sektorom.

Zašto su se problemi pojavili baš sada?
Private credit tržište godinama je raslo u okruženju jeftinog novca i gotovo neograničene likvidnosti.

Danas je situacija potpuno drugačija.

Više kamatne stope dramatično su povećale troškove financiranja kompanijama koje su već bile visoko zadužene.

Istovremeno usporavanje gospodarstva dodatno pritišće njihove prihode i profitabilnost.

Posljednjih tjedana nekoliko vidljivih defaulta otvorilo je pitanje koliko su standardi kreditiranja u private credit sektoru zapravo bili održivi.

To je izazvalo novi val zabrinutosti među investitorima.

Investitori počinju povlačiti novac
Jedan od najvažnijih signala upozorenja trenutno dolazi iz ponašanja investitora.

ECB navodi da su sve češći zahtjevi za povlačenjem kapitala iz private credit fondova, što je već prisililo dio fondova da ograniči isplate investitorima.

To je posebno osjetljivo pitanje.

Jer private credit tržište nije jednako likvidno kao klasično tržište obveznica ili dionica.

Kada investitori istovremeno pokušaju izaći iz fondova, upravitelji često ne mogu brzo prodati imovinu bez velikih gubitaka.

Upravo zato nelikvidnost postaje jedan od najvećih rizika sektora.

Najranjivije su kompanije koje ovise o alternativnom financiranju
ECB posebno upozorava na kompanije koje se dominantno financiraju kroz private credit tržište.

Riječ je uglavnom o:

srednje velikim kompanijama
firmama bez kreditnog rejtinga
kompanijama slabije kreditne kvalitete
poduzećima s visokim dugom
Prema ECB-u, sposobnost tih kompanija da iz operativnog poslovanja pokrivaju troškove kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... posljednjih se godina osjetno pogoršala.

“To se može vidjeti i kod kompanija financiranih leveraged zajmovima i high-yield obveznicama, dok taj trend nije prisutan kod kompanija koje se financiraju bankarskim kreditima”, navodi ECB.

To je važna razlika.

Jer pokazuje da tradicionalni bankarski sustav trenutno izgleda stabilnije od dijela alternativnog financijskog tržišta koje je posljednjih godina agresivno raslo.

Europa sada promatra problem koji je dugo ignorirala
Private credit tržište godinama je raslo relativno tiho.

Nije bilo pod jednakim regulatornim pritiskom kao banke, nudilo je više prinose i privlačilo golemi kapital institucionalnih investitora.

Ali upravo zbog manje transparentnosti danas postoji veliki problem.

Nitko nema potpuno jasnu sliku:

gdje je koncentriran najveći rizik
koliko su pojedini fondovi povezani s bankama
koliko bi brzo problemi mogli prijeći na šire tržište
koliko su stvarne valuacije pojedinih zajmova
I upravo ta nevidljivost najviše zabrinjava regulatore.

ECB pokušava izbjeći novi scenarij “skrivenog rizika”
Europska središnja banka vrlo pažljivo bira riječi.

Ne govori o sistemskoj prijetnji.

Ali istovremeno jasno signalizira da private credit tržište više nije dovoljno malo da bi eventualni problemi ostali izolirani.

To je posebno važno u okruženju:

visokih kamatnih stopa
sporijeg gospodarskog rasta
slabije likvidnosti
rastućih troškova financiranja
povećane volatilnosti tržišta
U takvom okruženju i relativno mali poremećaji mogu proizvesti mnogo šire posljedice nego tijekom godina jeftinog kapitala.

Private credit tržište ulazi u fazu prvog ozbiljnog testa
Posljednjih deset godina private credit tržište raslo je gotovo bez ozbiljnijeg stresa.

Danas prvi put ulazi u okruženje u kojem istovremeno rastu kamate, slabi gospodarstvo i pada tolerancija investitora prema riziku.

ECB zato pokušava poslati balansiranu poruku tržištu:

sustav trenutno nije pred krizom
ali rizici više nisu zanemarivi
i dio financijskog sektora mogao bi biti osjetljiviji nego što se ranije mislilo
Za investitore i financijske institucije to znači da era gotovo neograničenog rasta alternativnog kreditiranja ulazi u mnogo zahtjevniju fazu.

A upravo tada se najčešće vidi koliko je stvarna kvaliteta financijskog sustava koji je godinama rastao na jeftinom novcu i optimizmu tržišta, piše financa.