Preoptimistični ciljevi o izboru gradonačelnika Mostara i načelnika u općinama u Bosni poput Busovače ili Novog Travnik naprosto nemaju   uporišta u trenutnoj poražavajućoj demografskoj slici. Hrvati su brojčano i politički osakaćeni i velika je enigma koliko će ih i izaći na sljedeće lokalne izbore. Rezultati bi mogli biti šokantni po hrvatske stranke.    

Na bošnjačkom i srpskom dijelu političke pozornice već danima se  potpiruju uobičajeni predizborni sukobi između ključnih pretendenata za lokalnu vlast dok na hrvatskom spektru uvertira za općinske izbore oslikava ustaljeno samopouzdanje i staloženost među strankama s hrvatskim predznakom.

Dragan Čović i njegovi sateliti u Hrvatskom narodnom saboru su se iznova potrudili uvjeriti hrvatsku javnost kako drže situaciju pod kontrolom i kako će na lokalnim izborima opet potući svoje bošnjačke rivale i izabrati gradonačelnika Mostara i načelnike općina u svim sredinama gdje su Hrvati barem ta minimalna većina.

'Nigdje žive duše'

Dapače, stožernik je jednom zgodom najavio kako se pod svaku cijenu mora od SDA povratititi načelnička pozicija, primjerice u Busovači, Novom Travniku ili Jajcu.

Javno mnijenje u BiH je i dalje zaokupirano visokom politikom, postizbornom dramom u Crnoj Gori, novom zaduženju kod MMF-a i svakodnevnim brojkama oko zaraze COVID-om 19, nemoralnim  naknadama parlamentaraca. 

Hrvati su nekako uljuljkani u uvjerenju da će općinski izbori proći bez dramatičnih promjena, a posve je drugo pitanje da li je to doista ispravno promišljanje ili smo perfidno ubačeni u jednu potpuno lažnu stvarnost i zatamnjenim staklima pored svojih očiju gledamo na crnilo na terenu.  Bojazan je mnogih da smo totalno zaslijepljeni. Slike gradova i sela, poglavito u poslijepodnevnim satima, gdje vladaju gradonačelnik i načelnici iz stožerne stranke su sablasne.

Narod bi rekao, 'nigdje žive duše'. U opustošenim mjestima preživljavaju uglavnom 'budžetlije', najžilaviji privatnici i rijetki slobodoumni obrazovani ljudi koji ili ne mogu naći posla u Njemačkoj ili im 'tuđina' ledi krv u  žilama.

Mostar

Živimo nevjerojatan paradoks, Hrvata u BiH nikada nije bilo manje i nikada nisu živjeli tako ponižavajuće, a opet su druge strane vlastodršci tako drsko najavljuju nove izborne poohode i pobjede.

Međutim, upravo su egzodus Hrvata i neukrotiva pandemija koronavirusa zapravo jedina i vrlo opasna izborna prijetnja po HDZ BiH. Namjerno potenciramo stranku Dragana Čovića, jer objektivno, ako ne bi bilo neke senzacije, osim u Rami i Tomislavgradu ta stranka u dominantno hrvatskim sredinama nema nigdje ozbiljne alternative.

Ogromna su nepoznanica brojke i nitko niti s približnom pouzdanošću ne može ukalkulirati koliki postotak Hrvata će izaći i glasovati na općinskim izborima. Fatalni 'nevidljivi neprijatelj' je  zakovao ljude i u našoj zemlji i u inozemstvu pa bi opća izlaznost mogla biti na granici regularnosti. U takvim  'izvanrednim' okolnostima lako je moguće da ipak puno brojniji Bošnjaci zadaju Draganu Čoviću silnu glavobolju i neke šokantne poraze.

Za njega bi praktično poraz  u Mostaru značila 'politička vješala' dok bi  puno lakše prebolio i preživio vrlo izvjesne poraze u Vitezu i Žepču u utrci za općinske načelnike.                 

Hrvati brojčano osakaćeni

Nije zgorega upozoriti kako se prema podacima Unije za održivi povratak BiH, u posljednjih šest godina bilježi stalni rast odlazaka iz BiH. Od 2013. od kada Unija za održivi povratak BiH vodi evidenciju, do kraja prošle godine, BiH je napustilo više od 200.000 ljudi. Navodno je od završetka rata   BiH demografski  prepolovljena.

Zabrinjavajući je podatak da je samo tijekom 2019. godine BiH napustilo najviše ljudi dosad, njih oko 60.000, dok je 2018. godine BiH napustilo oko 40.000 ljudi. Ovi podaci pokazuju da se u prethodne dvije godine iz BiH u inozemstvo godišnje iselilo oko 50.000 osoba.

Međutim, te su brojke daleko pogibeljnije jer mnoštvo ljudi 'luta' između svoje države i inozemstva, mnogi su 'sezonci' i naprosto je nemoguće egzaktno predvidjeti i utvrditi koliko će glasača na dan glasovanja biti u mogućnosti ostvariti svoje demokratsko pravo biranja.  

Zbog svih demografskih zamki populistički ciljevi o izboru gradonačelnika Mostara i načelnik u općinama u Bosni poput Busovače ili Novog Travnika naprosto nemaju uporišta u trenutnoj poražavajućoj demografskoj slici.  

Hrvati su brojčano, pa dakle i politički, jezivo osakaćeni i velika je enigma koliko će ih i izaći na sljedeće lokalne izbore. Rezultati bi mogli biti šokantni po  hrvatske stranke i ključnog vođu Dragana Čovića. 

Možda su stožernici svjesni kušnje pa svjesno šire optimizam kako bi koliko toliko umirili svoje biračko tijelo. Međutim, bit će potrebna nezapamćena mobilizacija svih preostalih snaga kako bi se izbjegla prijeteća izborna katastrofa.    J. S.