Piše: Dragan Bradvica

Iako su ekonomski pokazatelji ove godine ukazivali kako bi Bosna i Hercegovina mogla ostvariti i značajniji rast BDP-a, čini se kako se to neće dogoditi.

Brojni indikatori uistinu pokazuju da se stvari kreću u dobrom pravcu, dio ih je bolji i u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, nema najava novih lockdowna.

Međutim, u BiH ali i regiji i dalje je veliki broj zaraženih, a nažalost raste i broj smrtnih slučajeva. Uz to, treba imati na umu i globalna kretanja koja u ovom trenutnu nisu previše optimistična jer je došlo do poremećaja u lancima snabdijevanja pa svjedočimo velikim problemima kada je u pitanju rast cijena energenata, ali općenito inflacije.

Zbog svega toga, Međunarodni monetarni fond smanjio je procjene ekonomskog rasta naše zemlje u ovoj godini na 2,8 posto. Podsjetimo, prethodna procjena iz izvještaja objavljenog u travnju bila je da će ekonomija BiH ove godine rasti 3,5 posto.

U novom izvještaju MMF predviđa rast bh. ekonomije naredne godine od 3,2 posto, a u razdoblju do 2026. prosječan rast od tri posto.

Procjene rasta

Ukoliko znamo kako smo u 2019. imali rast od  2,8 posto, a da su procjene da je ukupni pad u pandemijskoj 2020. iznosio oko pet posto jasno je kako i prvobitna procjena rasta od 3,2 posto u ovoj neće biti niti dovoljna da se vratio tamo gdje smo bili prije pandemije.

Štoviše, ukoliko ne dođe do novih smanjenja procjena rasta, oporavak bi tek mogli imati početkom 2023., a tek od te godine krenuti s pozicije na kojoj smo bili 2019. Sve ovo su vrlo porazne najave jer BiH niti prije pandemije nije bila u nekom velikom ekonomskom zamahu.

Istina jeste kako smo bilježili rast, ali gotovo svi ekonomski stručnjaci jasno su upozoravali kako ekonomski rast na godišnjoj razini mora biti barem šest posto ukoliko želimo pričati o pravom ekonomskom zaletu. Nadalje, svih tih godina bilježili smo veliki broj onih koji su napuštali BiH, prirodni priraštaj je u 'debelom' minusu, razina siromaštva se nije smanjivala…

Ipak, treba dodati kako je MMF znatno je konzervativniji u prognozama od Svjetske banke koja je prije nekoliko dana procijenila da bi se realni BDP BiH mogao povećati za četiri posto u 2021., nakon što su posljednje procjene iznosile 3,2 posto. Međutim, i da rastemo četiri posto opet puni oporavak ne možemo očekivati do polovice 2022.

Politički kaos

Ono što nikako ne treba ispustiti iz vida jeste veliku političku krizu koja je prema mnogima najveća od 1996. do danas. Vlasti iz RS-a otvoreno najavljuju kako će krenuti u razvaljivanje institucija, a ionako ih već mjesecima drže u blokadi.

Ne treba sumnjati kako će uslijediti i odgovor s druge strane, još nemamo niti dogovora oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Na sve to dolazi i izborna 2022., a s obzirom na sve pobrojane probleme vrlo je upitno hoće li općih izbora uopće biti.

Ništa od ovoga neće pozitivno djelovati na ekonomska kretanja u zemlji, upravo suprotno, tako da bilo kakvih značajnijih pomaka u 2022. ne možemo očekivati. Ukoliko bi u toj godini imali najavljeni rast od oko tri posto to bi bilo iznimno pozitivno s obzirom na ovu situaciju.