Bankama u BiH treba uvesti porez na ekstraprofit, kako je to urađeno u Mađarskoj i još nekim zemljama EU-a, prijedlog je kojeg je nekolicina domaćih ekonomista iznijela u razgovoru za BL portal. 

Kako iz godine u godinu banke bilježe enormne zarade, tim potezom država bi ih destimulirala u namjeri da enormno zarađuju, tj. natjerala ih smanjiti kamate, naknade i provizije ili bi, ako to ne bi bio slučaj, od novog poreza barem napunila proračun, obrazloženo je. 

Ogromni ekstraprofit

Banke u BiH su samo u prvoj polovini ove godine ostvarile dobit od 463 milijuna KM, što je za čak 100 milijuna više no u istom razdoblju lani.

- Njihova dobit je astronomska, a sve veći je broj slučajeva, budući da su banke u stranom vlasništvu, da tu dobit iznose iz BiH. Dakle, država je odavno trebala te rekordne profitne stope, koje su iznad normalnih, dodatno oporezovati te taj novac iskoristiti za neke društveno korisne svrhe, tj. izvršiti pritisak na banke da smanje cijene svojih usluga koje neprestano rastu, a već odavno su previsoke, kaže za BL portal ekonomski stručnjak Igor Gavran. 

On napominje da stanje u kojem netko ostvaruje abnormalan profit na štetu drugih, konkretno građana, ukazuje na jasan poremećaj na tržištu. 

Ima i onih koji zagovaraju blaži pristup prema bankama. Ekonomist Saša Stevanović predlaže da se banke uvjeri da same u većoj mjeri pokažu svoju društvenu odgovornost. 

- Država je svojim mjerama napravila ambijent u kojem je profit banaka veći. Mislim da je u ovom trenutku pogrešno da država uvodi poreze, ali svakako treba apelirati na banke da podrže programe usmjerene na stanovništvo. Banke su profitno orijentirane, no to ne isključuje mogućnost da one izgrade vrtić, školu, da vrate nešto društvu zato što imaju veći profit, kaže Stevanović.

Naplaćivanje nečeg što nije nikakav rizik

Trenutačno država od sve veće dobiti banaka nema mnogo koristi, naglašavaju i drugi ekonomisti, jer banke sa stranim vlasnicima, poput NLB Banke, Unikredit ili Addiko banke, dobit šalju u svoje matične središnjice. 

- Strane banke su došle kod nas i za taj posao su donijele inicijalni kapital. Kako smo mi narod koji štedi novac, banke su prepoznale tu situaciju i praktično transferiraju novac u inozemstvo jer smo im dozvolili naplaćivati nešto što nije nikakav rizik. Sav višak koji su banke zaradile, one su dostavile svojim matičnim središnjicama jer nemaju interes za plasman na domaćem tržištu, pojašnjava za BL portal ekonomist Zoran Pavlović. 

I konkretni podaci za 2023. godinu pokazuju da milijuni ostvarene dobiti odlaze u inozemstvo. NLB Banka Banja Luka, kao jedna od banaka u stranom vlasništvu, druga je po ostvarenoj dobiti u ovoj godini, sa zaradom od 37,71 milijun KM u prvih šest mjeseci, u usporedni s 29,63 milijuna maraka za isto razdoblje lani. 

Od prošlogodišnje ukupne dobiti, oko 15 milijuna otišlo je van zemlje njihovim vlasnicima. U slučaju Unikredit banke Banja Luka, još jedne strane banke, cjelokupna neto dobit od 22,7 milijuna KM iz prošle godine raspoređena je u dividendu koja je isplaćena dioničarima.

- Birokratsko ograničavanje kamatnih stopa bi izazvalo otpor banaka, ali bi banke, uvođenjem poreza na profit, shvatile da prevelike zarade znače i preveliko davanje državi, pa bi smanjile zarade i troškove te se tako prilagodile potrebama tržišta, smatra Pavlović. 

Skrivanje

U trenutačnoj situaciji, dok profiti rastu a strani vlasnici zadovoljno trljaju ruke, oni koji upravljaju bankama u BiH za velike profite su posebno dobro nagrađeni od vlasnika. 

Konkretno, što je veća dobit, veće su i nagrade koje posebno dobivaju. U zvaničnim odlukama koje su banke dužne da dostave Banjalučkoj burzi, sakriveni su upravo podaci o zaradama, naknadama i drugim primanjima prvih ljudi banaka, napominje isti izvor. 

Tako su recimo u odlukama Unikredit i NLB banke zatamnjeni podaci o bruto iznosima za te potrebe. Isti slučaj je, recimo, i u Addiko banci, s tim što oni članove Uprave i direktore banke nagrađuju po procentualno definiranom Okviru za stimulaciju povećanog radnog učinka. 

- U svakom slučaju, u postojećoj situaciji, sve je podređeno što većem profitu banaka, dok ne postoji mehanizam koji bi realno izvagao moraju li usluge i bankarski rizici baš toliko koštati građane i gospodarstvo, zaključeno je.