Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Iz dana u dan postaje sve jasnije kako će Republika Srpska, najblaže kazano, imati izuzetno izazovnu 2024. godinu u ekonomskom smislu. Ukoliko se obistine najcrnji scenariji, a koju su bliži no ikada, problemi će tek eskalirati u godinama koje dolaze. 

Kada na to dodamo da Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a, i dalje 'reže granu na kojoj sjedi', a niti globalne okolnosti im ne idu na ruku, slika dekadencije je potpuna. 

I dok su vladajuće strukture do jučer žestoko odbacivala tvrde kako su u problemima sada, doduše stidljivo, priznaju kako su u problemima. A oporba u RS-u kao i ekonomski stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju na mogući kolaps. 

Sumorne prognoze

Tako je i dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevo Marko Đogo za TV K3 kaže kako utjecaj domaće i strane politike može dosta zakomplicirali situaciju u Bosni i Hercegovini, posebno u RS. 

- U normalnim okolnostima ne bi bilo upitno izvršenje proračuna RS, ali imamo situaciju da su strani centri moći koji upravljaju financijskim sektorom ograničili pristup RS izvorima financiranja. RS već godinama troši oko jedne četvrtine, u nekim godinama oko jedne trećine proračuna na otplatu vanjskog duga. U normalnim okolnostima to nisu velika sredstva, međutim kada ste u situaciji da vam dospijeva dug, a da vam neko ograniči mogućnost da se ponovo zadužite onda može i ta razina duga da postane veliki problem, upozorio je Đogo. 

On napominje kako su RS i BiH male ekonomije, kako nam je BDP oko 24 milijarde dolara, što je 'smiješno za bilo kakvo ozbiljno financijsko tržište', pa onda i dug koji bi trebalo financirati su mala sredstva, ali kada ste u situaciju da vam dospijeva dug, a netko vam onemogućava da se ponovno zadužite onda i taj mali dug je veliki problem. Zbog toga Đogo kaže da nije utjecaja domaće i strane politike ova godina uopće ne bi bila sporna može dosta zakomplicirati situaciju i da nastavu neki problemi. 

- U Federaciji to, međutim, nije moguće jer FBiH ima fiskalno jedan od najzdravijih sustava u Europi sa jako malim dugom i jako malom potrebom za zaduživanje i mislim da se rijetko koja europska država se može uspoređivati s njima. Imali su nekih zastoja koji su posljedica njihovih problema da formiraju zajedničku vlast, niza tehničkih proračuna itd. Probam samo može biti u RS, a sustav je postavljen tako da ne može biti problema na razini BiH jer prvo državna razina uzima sredstva pa ostalo prosljeđuje nižim razinama vlasti, kazao je Đogo. 

Isto tako, kaže kako se u BiH malo radi na stvaranje ambiciozne ekonomije jer i dalje nam 10 posto BDP-a ovisi od doznaka iz inozemstva, odnosno slanju novca onih koji su otišli iz zemlje svojoj rodbini i prijateljima, a i rast plaća u BiH je posljedica odlaska stanovništva, a ne bilo kakvih ekonomskih mjera naših vlasti. Smatra kako taj sustav može dugo postojati, ali nikoga posebno neće usrećiti. Veliki problema je, kako nastavlja, to što je ekonomija bazirana na potrošnji, a ne proizvodnju jer vlastima proračune puni potrošnja. Dodaje kako je javno sektor popriličan uteg i kočnica ekonomskog razvoja jer niti tu stvari nisu postavljene na zdrave noge. 

Zatvoreni kanali financiranja

Ne treba smetnuti s uma kako je RS za ovu godinu predviđala zaduženja na inozemnom tržištu oko 800 milijuna maraka. Međutim, zbog retrogradnih politika i 'crnih lista' entitetu i pojedincima je onemogućen pristup međunarodnom tržištu kapitala. To je uzrokovalo da se RS maltene na tjednoj bazi zadužuju na domaćem tržištu putom trezorskih zapisa i obveznica. 

Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, navodi kako novca u svijetu ima, pogotovo kada se zadužuju Vlade izravno, ali je pitanje šta se daje u zalog za to zaduženje. Upozorava kako prostora na domaćem tržištu za zaduženje nema, a ne može se izaći ni na međunarodno tržište kapitala kao što je bio slučaj sa londonskom i bečkom burzom, ti kanali su sada zatvoreni.