Predstavnici ključnih političkih stranaka iz BiH među kojima su i Dragan Čović te Bakir Izetbegović u petak su nastavili pregovore o izmjenama izbornog zakona u sklopu nove pregovaračke runde započete dan ranije a iz Delegacije EU u Sarajevu su pojasnili kako su pozvani svi no neke parlamentarne stranke su odbile sudjelovati.

"Sve političke stranke koje su zastupljene u parlamentu BiH pozvane su sudjelovati u razgovorima o izbornoj i ustavnoj reformi. Jučer je poziv ponovljen također u parlamentu a kao i tijekom razgovora u Neumu no neke stranke su odlučile ne sudjelovati", objavili su u petak na Twitter nalogu Delegacije EU u BiH.

Na taj su način reagirali na prozivke zastupnika u Europskom parlamentu poput Viole von Cramon i Klementa Grošelja iz klubova Zelenih odnosno Obnovimo Europu koji su negodovali zbog načina na koji su nastvljeni pregovori o izbornoj reformi tvrdeći kako su iz njih neopravdano isključeni predstavnici građanskih stranaka.

"Reći da su isključeni iz pregovora nije točno", naveli su iz Delegacije EU.

Von Cramnon i Grošelj zapravo su podržali Demokratsku frontu (DF) Željka Komšića, stranku iz koje su odbili sudjelovati na pregovorima o izbornoj reformi vođenim ranije u Neumu.

Iz DF-a su reagirali izjavom u kojoj su tvrdili kako je ravnateljica pri Službi za vanjske poslove EU (EEAS) Angelina Eichhorst koja je jedan od posrednika u pregovorima predstavnicima građanskih stranaka praktično zabranila sudjelovanje u političkom dijelu pregovora dopustivši im jedino da budu dio pregovora o tehničkim izmjenama izbornog zakona.

"(Odluka) duboko narušava kredibilitet pregovaračkog procesa te s tim u vezi izražavamo opravdane sumnje u namjere Eichhorst i pregovaračkog formata kojeg je okupila", stoji u reagiranju DF-a.

Eichhorst zajedno s američkim veleposlanikom u BiH Michaelom Murphyjem posreduje u novom krugu pregovora a oni koji su u tome sudjelovali u četvrtak odbili su govoriti o sadržaju razgovora koji se trenutačno vide pojašnjavajući to zahtjevima međunarodnih posrednika.

Jedino je predsjednik oporbene stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković kazao novinarima kako je bilo "nekog napretka".

"Atmosfera u odnosu na Neum je drastično bolja. Mnogo je konstruktivnija rasprava. Mnogo su konkretniji prijedlozi koji bi mogli voditi ka konačnom rješenju", kazao je Konaković.

Pregovori su ranije blokirani jer se hrvatske i bošnjačke stranke nisu mogle usuglasiti oko uloge koju bi ubuduće trebao imati Dom naroda parlamenta Federacije BiH kao i o tome hoće li se unutar ovog entiteta kreirati dvije izborne jedinice iz kojih bi se birali hrvatski odnosno bošnjački član Predsjedništva BiH. 

Na stolu se našao elektorski model za izbor članove Predsjedništva BiH.

Prema predloženom elektorskom modelu izbora članova Predsjedništva BiH, deset kantona bi davalo broj elektora proporcionalan broju stanovnika, a ukupan broj elektorskih glasova bi iznosio 300.

Na osnovu predloženog modela, svaki kanton bi u startu nosio 20 elektorskih glasova, a zatim bi se dodavao broj na osnovnu proporcionalnosti, a izračunato je i odstupanje u odnosnu na proporcionalnost.

Najviše elektorskih glasova bi davao Tuzlanski kanton (41), zatim Kanton Sarajevo (38), Zeničko-dobojski (36), Unsko-sanski (32), Hercegovačko-neretvanski (30), Srednjobosanski (31), Zapadno-hercegovački (25), Kanton 10 (24), Posavski (22) i Bosansko-podrinjski (21).

 No, za mnoge je u ovom modelu sporno sporno što bi na primjer glas Hrvata iz Širokog Brijega ili Livna vrijedio više nego glas Hrvata iz Sarajeva ili Zenice. Mnogi smatraju da bi ovim modelom HDZ imao zagarantiranog člana Predsjedništva BiH.