Vrijeme je poskupljenja. Nezadovoljni građani, nažalost još uvijek bez adekvatne reakcije na katastrofalan odnos vlasti, strahuju zbog najave novih poskupljenja, a u fokusu interesiranja osim nafte, svakako je i električna energija.

Nedavno smo iz FERK-a mogli čuti poruke kako do poskupljenja u kućanstvima neće doći, te kako će u stvari poskupiti samo struja za poslovne subjekte. Treba li i do toga doći i kako bi se to reflektiralo na živote građana upitali smo eksperte.
Električna energija za godinu dana poskupila je četiri puta u svijetu, a plin dvostruko, upozorili su iz Upravnog odbora Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju, Ognjen Marković, te Alija Mujčinagić zaposlenik DERK-a koji je u ovoj analizi sudjelovao kao nezavisni istraživač.

Napetost na tržištu

Prosječna cijena bazne električne energije na Europskoj Burzi u listopadu 2021. dosegnula je vrijednost od 157 eura po MWh, a za isti mjesec 2020. iznosila je 39 eura za MWh. Uslijed deficita i zagušenja na interkonektivnim vodovima koji povezuju jugoistočnu Europu s centralnom, odnosno zapadnom, cijena na mađarskoj Burzi dostigla je vrijednost od 189 eura za MWh u listopadu 2021. godine.

Cijene prirodnog plina na burzama istovremeno su dostigle vrijednosti od 44 eura do 71 eura za MWh sredinom rujna. Prošle godine cijene su bile na razini 30 eura po MWh.

- Intenziviranje ekonomskih aktivnosti nakon pandemije COVID-19, kao posljedica financijskih poticaja, dovele su do povećanja potražnje energenata, prije svega električne energije i prirodnog plina. Cijene plina inače su ključni faktor koji utiče na cijene električne energije u većini zemalja EU-a, pa je povećanje cijena plina jedan od osnovnih razloga trenutnog povećanja cijena električne energije, navode naši sugovornici.

Do povećanja potražnje za prirodnim plinom uglavnom dolazi uslijed smanjenja proizvodnje plina u Europi, smanjenog dotoka plina iz Rusije i nedovoljno napunjenih skladišta plina u Europi iii povoljnijeg tržišta za ukapljeni plin u Aziji nego u Europi tijekom godine.

- Navedeni faktori uzrokovali su napetost na tržištu zbog povećane potražnje i smanjene ponude, te posljedično i do rasta cijena plina. Slaba hidrologija i manja proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana uzrokovali su potrebu za povećanom proizvodnjom električne energije iz plina i iz uglja. Povećani troškovi proizvodnje električne energije iz plina doveli su do toga da je početkom ljeta ove godine postalo jeftinije proizvoditi iz uglja, pa čak i s povećanim cijenama emisija CO2, što je dodatno potaklo rast troškova proizvodnje električne energije iz uglja i cijena na tržištu, navode dalje.

Smatraju i kako građani u Europi dosad nisu po visokim cijenama plaćali energiju i plin. Značajan broj potrošač i snabdjevača imao je dugoročne ugovore s isporučiocima energije i plina u kojima je definiran jasan odnos u pogledu cijena.

Problem su imali oni koji su se oslanjali većim dijelom na kratkoročna tržišta, jer su cijene u prethodnim godinama na kratkoročnim tržištima bile povoljnije nego cijene postignute kroz dugoročne ugovore, zbog čega su morali kupovati nedostajuće količine po ekstremno visokim cijenama.

Stanje i posljednja dešavanja na europskom tržištu električne energije ne bi trebala izravno uticati na cijene električne energije u BiH, smatraju eksperti. Razloga je nekoliko. Proizvođači električne energije u BiH ne plaćaju emisije ugljen dioksida, što je jednim dijelom utjecalo na rast cijena električne energije. Također, proizvođači električne energije u BiH ne proizvode električnu energiju iz gasa, čiji je rast cijena osnovni faktor rasta cijena struje u Europi.

- Povećanje cijena električne energije u BiH bilo bi opravdano ako bi se izvršile promjene koje će dovesti do toga da cijena proizvedene električne energije u potpunosti odražava troškove proizvodnje, što trenutno nije slučaj, te zbog povećanja cijena opreme, repromaterijala i transporta. Kod određivanja novih cijena u BiH za domaće potrošače treba imati u vidu da se oni sklapaju na duži period, te da referenca ne mogu biti cijene na tržištu dan unaprijed, a vidljivo je iz analiza kretanja tržišta u Europi da će se cijene plina i električne energije nakon ove zime u srednjoročnom periodu stabilizirati na nižim vrijednostima u odnosu na današnje cijene, ističu eksperti.

Ugovor s Gaspromom

Ugovori koje Energoinvest sklapa s Gaspromom o snabdijevanju plinom su takozvani forward u trajanju od godinu dana. Cijena isporuke se “indeksira” u odnosu na naftu i mijenja određenim formulama koje u nekim slučajevima uzimaju u obzir šestomjesečni period za koji se prosjek cijena nafte izračunava s vremenskim odmakom od tri mjeseca, što će vjerojatno dovesti do porasta cijena plina koji isporučuje Gasprom.

Bosni i Hercegovini prema njihovom sudu ne prijeti nestašica električne energije jer su domaći izvori za proizvodnju adekvatni u doglednom periodu. Izuzetak bi bio slučaj prelaska potrošača prirodnog plina na korištenje električne energije kada bi dio potrošača mogao imati problema s kontinuiranim snabdijevanjem strujom.

Ako je ugovor Energoinvesta s Gaspromom kvalitetan, ne bi trebalo doći u pitanje snabdijevanje prirodnim plinom, ali vrlo vjerojatno uz povećane cijene u idućoj godini zbog vezivanja cijena prirodnog plina za kretanje cijena nafte. Izuzetak bi bio prekid rada nekog od ključnih plinovoda u BiH, Srbiji ili Bugarskoj i Mađarskoj.

Konzultantske kuće u svijetu procijenile su da će poslije predstojeće zime doći do stabilizacije tržišta električnom energijom, ali će u prosjeku cijene biti više od onih po kojima se trgovalo u periodu 2017-2020. godina.

H. Ž.