Eksperti smatraju da moramo imati funkcionalno i konkurentno tržište prije ulaska, te konkurentno tržište u momentu ulaska u Europsku uniju. Daleko smo od toga.

U Europskoj uniji će do 2030. godine 44 posto energije potjecati iz obnovljivih izvora, a 2050. više od 80 posto. Te će godine 16,5 posto te energije nastati iz lokalnih energetskih zajednica, a 50 posto domaćinstava će biti uključeno u proizvodnju odnosne energije.  

Više od 20 posto energetske potrošnje u Europskoj uniji danas dolazi iz obnovljivih izvora. Parlament Bosne i Hercegovine je u rujnu 2022. tražio da novi cilj bude postavljen na 45 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. 

U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te napora za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, u prosincu 2022. izglasane su dodatne mjere kako bi se znatno prije 2030. povećao udio energije iz obnovljivih izvora. 

Eksperti smatraju da moramo imati funkcionalno i konkurentno tržište prije ulaska, te konkurentno tržište u momentu ulaska u Europsku uniju. Daleko smo od toga. Jedini politički entitet u Europi koji nema zakon o obnovljivim izvorima energije je Federacija BiH. Ima ga čak i Republika Srpska, ali to je tek početni, prvi korak. Nakon toga slijede naredni koraci. 

- To znači uključenje građana, individualno ili u grupama kroz energetske zajednice. Potrebno je donijeti oko 20 podzakonsih akata koji u Republici Srpskoj nema, a u Federaciji će biti kada se zakon donese. Potrebno je olakšati administrativne procedure, da se lako dobije priključenje. Dalje, potrebno je financijski to podržati. Razraditi sheme, sisteme poticaja. Olakšavanja građanima da se uključe. Potrebno je osigurati određena mjerila, uložiti određena sredstva u to. Potrebno je uložiti niz pravnih, administrativnih, regulatornih, finansijskih, ekonomskih i tehnoloških prepreka za uključivanje građana u proizvodnju, potrošnju, distribuciju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora, izjavio je rektor Sarajevo School of Science and Technology, ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.

Nužne reforme

Europa ima propis da do 2025. u svim mjestima preko deset tisuća građana mora biti barem jedna energetska zajednica. 

- Kontinent koji ovo najviše gura je Europa. Stanje nije zadovoljavajuće sa stanovišta uključenosti građana. U kolektivnih shemama imamo uključeno oko dva milijuna i deset tisuća – to je ekvivalent od 0.38 posto stanovništva. Da bismo to dostigli – ekvivalent bi bio da Konjic ima ovo što je EU dosad postigla, navodi Domljan.

U Europi posebno, a i u svijetu je globalni trend razvoj decentraliziranih sistema energije. Bosna i Hercegovina je nažalost daleko od toga. 

-To – decentraliziranih utemeljenih na obnovljivim izvorima energije. Ovo znači uključenje građana prozjumera. Dakle, građani kao pojedinci proizvode i troše energiju. Još je važnije da imamo zajednice građana i malih firmi. Sve skupa to neće biti dovoljno. Moramo raditi na velikim objektima. Problem je što na listi koja pokazuje atraktivna mjesta, BiH nije uključena. Za utjehu tu su Austrija, Švicarska i Grčka. Razlog zašto mi nismo je neadekvatan pravni okvir. Potrebno je popraviti poslovni ambijent, smanjiti korupciju, da bi mogli dolaziti strani investitori, istaknuo je.

Bosna i Hercegovina ima prirodnu rentu. Tu su resursi poput svjetlosti i vjetra koji mogu poslužiti za izvoz. Da bi se to ostvarilo potrebno je stvoriti ambijent i privući investitore koji bi napravili nekoliko solarnih i vjetro farmi. 

- I sad možemo kazati da je privatni sektor dobio utakmicu u oblasti obnovljivih izvora energije. Krajem godine jedan vjetro pogon kod Livna će biti pušten u pogon. Dovoljno je da dođe jedan strani investitor sa ozbiljnijom investicijom i da privatni nadmaši javni sektor. To dovoljno govori koliko je javni sektor trom i spor. Iz više razloga je takav. Vidi se da je iznos amortizacije elektroprivrednog sistema veći od iznosa investicija. Ove tri godine su investicije bile veće samo zato što su se dobili krediti od banaka. Koji će se sutra morati vratiti pa će amortizacija biti veća od investicija, uz uvjet da se naprave reforme koje će napraviti bolju poziciju za elektroprivrede, konstatira profesor Domljan.

A da se to promijeni mora se radikalno promijeniti politika. Potrebne su reforme. Nova vlast u Bosni i Hercegovini ima težak zadatak.

-Nadati se da će sa novim vlastima koje su vratile zakone u proceduru. Vrlo je bitno da oba doma prihvate zakone da bi se u optimističkoj varijanti do sedmog mjeseca imali zakoni, da bi regulator za pola godine donio 20 propisa koji su u pripremi i treba ih formalizirati da bismo od drugog kvratala naredne godine stekli uvjete da bi se građani mogli uključivati u procese proizvodnje, distribucije i potrošnje električne energije, rekao nam je na kraju.

Bolji standard

Bosna i Hercegovina je preuzela mnogo obaveza u pogledu klimatskih i energetskih planova, odnosno strateških dokumenata. 

- Ja, iskreno govoreći, ne vidim put kako da to efikasno riješimo. U suštini mislim da vlasti iz godine u godinu nažalost potpisuju dokumente, a nisu ni svjesni da su to dokumenti koji su obavezujući i koji trebaju biti implementirani. Donošenjem dokumenata kao papira na kojem će biti stavljen potpis bez odgovornosti je promašen put. Puno je tu problema. Isključivo vidim energetsku tranziciju kao razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu. Dok god ne postavimo stvari institucionalno, regulatorno i u okviru naše energetske politike mislim da se ne možemo ničenu dobrom nadati. Balkanski narodi su skloni da traže rupe u zakonu. Mi nemamo dovoljno svijet kao što ima Evropa. Nemamo osjećaj prema drugima i drugačijima. To su društvene pojave koje će ograničavati energetsku tranzcijiu, mišljenje je eksperta za energiju i održivi razvoj Džemala Hadžiosmanovića.

Značajnu ulogu u kompletnom procesu dobila je nova vlast u zemlji. Pred njima su veliki izazovi.

-Ono što bi bilo poželjno je da se novi mandat Vlade fokusira na formiranje ozbiljnog tijela koje bi pokušalo kanalizirati energetsku tranziciju. Sve anomalije da se isprave i idu u korist građana i srednjeg i malog poduzetništva. Ukoliko ne budemo imali razvijeno malo i srednje poduzetništvo nećemo imati ekonomski rast koji će osigurati bolji standard građana, dodao je.

Eksperti iz ove oblasti vjeruju da uz pomoć prijatelja iz Europe mogu potaknuti građanski mode i energetsku tranziciju učiniti pravednom i održivom, što je uostalom krajnji cilj. Poručili su da energetska tranzicija nije predodređena da bi se bogati tajkuni dodatno bogatili, već za nešto sasvim drugo.

H. Ž.