Nakon što je prethodnih dana posjetio BiH i Srbiju, gdje je razgovarao s najvišim dužnosnicima dvaju zemalja, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u četvrtak je boravio i u Hrvatskoj, gdje je, nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem u Zagrebu, kojom prilikom se razgovaralo i o situaciji u BiH, ponovio da se o izbornoj reformi u BiH moraju dogovoriti čelnici Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH.

Taj je stav, pak, oprečan onome hrvatskog predsjednika Milanovića, koji smatra da bi izmjene Izbornog zakona BiH trebao nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice.

-U BiH imamo Bošnjake, Hrvate i Srbe, entitete, čelnike koji predstavljaju te narode, te vjerujem da odluke moraju donijeti čelnici u BiH, izjavio je Erdogan na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Milanovićem i dodao da je, ako se njega pita zašto postoji problem u BiH, on nastao zbog Daytonskog sporazuma, koji nije riješio probleme u BiH.

Milanović: Erdoganov utjecaj na određene političke strukture u BiH

-Moramo međusobno razgovarati više o ovim temama jer se iz ovih razgovora vide dobre namjere, ali i nedovoljna upoznatost s uzajamnim stavovima. Jedni možda nedovoljno poznajemo druge, treba nam više dijaloga. Vjerujem da su namjere dobre, naveo je istaknuvši da turski predsjednik Erdogan ima utjecaja na određene političke strukture u BiH s kojima se mora razgovarati, aludirajući na najveću bošnjačku (SDA).

Napomenuo je i da Vlada Hrvatske i on, svatko na svoj način, pokušavaju ispraviti neke nepravde i kršenja Daytonskog sporazuma kao temelja mira i funkcioniranja BiH.

Daytonski sporazum je i sporazum o podjeli vlasti

-Taj Sporazum, u svojoj osnovi, i to treba stalno naglašavati, jest jedan sporazum o podjeli vlasti. Užasno delikatan i što god dirate u njemu ili preskačete, prijetite čitavoj cjelini. Neću ponavljati poznate stavove koje su ništa drugo do utvrđivanje činjenica - da su Hrvati najmalobrojniji, da su jedan od tri konstitutivna naroda, da se sve u BiH može, mora i smije rješavati jedino dogovorom legitimnih, stvarnih predstavnika konstitutivnih naroda. To u ovom trenutku nisu svi oni koji se takvima predstavljaju, dodao je hrvatski predsjednik uz napomenu da je bio kritičan, a i danas je, prema ulozi visokog predstavnika, koji je imenovan na jedan neregularan način, bez suglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

To mu u startu, stava je Milanović, na svaki način odriče legitimnost. Hrvatski predsjednik je rekao da visoki predstavnik Christian Schmidt do sada nije učinio ništa.

-Učini li nešto, ja ću biti zadovoljan. U tome se razlikujemo ja i predsjednik Erdoğan, Hrvatska i Turska, izjavio je Milanović i podsjetio da je na samitu NATO-a rekao da bi visoki predstavnik konačno trebao iskoristiti svoje ovlasti ako drugačije ne ide, a drugačije ne ide.

-Nisam, iskreno, vjerovao da će se dogoditi išta, ali kada se dogodilo, na potpuno pogrešan način, krivom metodologijom, prekasno, izazvalo je nemire, gotovo pa i nerede u BiH, pa se gospodin povukao. Što se trenutno događa, ne znam, ali taj slučaj samo pokazuje da, kada pribjegavate nekim mjerama prekasno i premalo tamo gdje je prije toga trebao biti dogovor i razgovor, onda rezultata nema, ocijenio je Milanović.

Što će biti s izborima u BiH?

Milanović je kazao i da ne zna što će biti s predstojećim Općim izborima u BiH te poručio da je osobno dao sve što je mogao, i više od toga.

-Očekivao sam da se neki više angažiraju na tome. Ne znam što će učiniti Visoki predstavnik u BiH, za sada nije učinio ništa. Učini li nešto, morat ću priznati da sam zadovoljan njime. U tome se razlikujemo u stavu gospodin Erdoğan i ja, a to pokazuje da nam treba više supstantivnog razgovora, ne protokolarnog, već detaljnog, da istaknemo neke svoje probleme i strepnje koje Turska, možda, zbog svoje veličine i udaljenosti nije svjesna. Dakle, hrvatska politika je cjelovita, normalna BiH uz koju će Hrvatskoj biti dobro, i BiH uz Hrvatsku i ponekad dosadno, nije ni to loše, zaključio je.