Piše: Dragan Bradvica

Lockdown uzrokovan pandemijom koronavirusa bacio je svjetsku ekonomiju na koljena, nakon toga slijedili su mjeseci rasta ali nova parcijalna zatvaranja širom Europe ponovno je bacilo u ekonomske probleme cijelu Europsku uniji.

Kada svemu dodamo i veliku neizvjesnost što će se događati iduću godinu ili dvije, hoće li virus nestati ili ćemo dobit cjepivo… Upravo zbog svega toga jako je teško davati bilo kakve prognoze ali jasno je kako će naročito male ekonomije, a naša svakako je, biti u velikim problemima.

Nažalost, posljednji pokazatelji o nezaposlenosti, padu prihoda, pad izvoza ne ulijevaju optimizam kako će se ekonomija u Bosni i Hercegovini brzo oporaviti. Kada tome dodamo i procjene Europske komisije da će se ekonomija na razini EU oporaviti tek 2022., a naša zemlja gotovo isključivo ovisi o Uniji, jasno je da nas čeka nekoliko jako teških godina.

Loše prognoze

Naime, Europska komisija u svojoj posljednjoj ekonomskoj prognozi za kraj 2020. godine predviđa gospodarski pad od 7,8 posto na nivou eurozone, odnosno 7,4 na razini cijele EU. Za 2021. predviđen je ekonomski oporavak od 4,2 posto BDP, odnosno 4,1 posto u 2021. i tri procenata u 2022.

- To znači da će BDP cijele EU dostići nivo koji je imao prije pandemije krajem 2022., kaže europski povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni.

U Europskoj komisiji napominju da je teško napraviti ekonomsko predviđanje u ovako nesigurnoj situaciji koju opsuju kao najdublju recesiju u povijesti EU. Dakle, naš najvažniji politički i gospodarski partner neće se tako brzo oporaviti što znači kako bi nam izvoz mogao biti pogođen još jače nego je to slučaj sada. A prema podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju siječanj-rujan 2020. izvoz iz naše zemlje iznosio je sedam milijardi 575 milijuna maraka, što je za 12,6 posto manje nego u istom razdoblju 2019., dok je uvoz iznosio 12 milijardi 321 milijun maraka, što je za 15,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Prihodi od neizravnih poreza za razdoblje siječanj-listopad iznosili su pet milijardi i 979 milijun a maraka i manji su za 667 milijuna maraka ili 10,03  posto u odnosu na isto razdoblje 2019. kada su iznosili šest milijardi i 646 milijuna maraka, navode iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. 

Samo u listopadu 2020. prikupljeno je 652 milijuna maraka neizravnih poreza što je za 57 milijuna maraka ili 8,04 posto manje u odnosu na listopad 2019.

Neaktivnost vlasti

Niti podaci o nezaposlenosti ne ulijevaju optimizam jer je službeno broj nezaposlenih veći za oko 21 tisuća krajem kolovoza u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tako je, po posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, na kraju osmog mjeseca ove godine registrirano ukupno 427.593 nezaposlenih, a u istom mjesecu prošle godine 406.838.

Sve u svemu, svima je jasno kako BiH krupnim koracima ide u još dublje siromaštvo i još veća socijalna raslojavanja. Nažalost, niti tijekom ove krize vlasti nisu reagirale na pravi način a tome svjedoči činjenica da su njihovim mjerama svi nezadovoljni – poslodavci, radnici, nevladin sektor, učenici i studenti…

Za sve one koji poznaju prilike u BiH to i nije neko iznenađenje jer ovdašnjim političkim (kvazi)elitama važno je jedino da su proračunu puni, kako bi se njima i 'partijskim uhljebima' isplaćivale plaće i brojne naknade. Bilo kakve progresivne politike, reforme i mijenjanje nakaradnog sustava ne da im nisu prioritet nego se o tome uopće niti ne razgovara na ozbiljan način.