Piše: Dragan Bradvica

Iako je ova srijeda trebala biti najvažniji događaj godine za zapadni Balkan kada su u pitanju europske integracije pandemija koronavirusa sve to je gurnula u drugi plan. Ono što ostaje nada jeste da europski put zapadnog Balkana ponovno neće pasti u drugi ili treći plan s obzirom da će se Europska unija morati baviti ekonomskim oporavkom, organizacijom same EU, rastućim populizmom i radikalizmom…

Kada tome dodamo sve jači utjecaj “drugih igrača” u regiji a i težnji nekih od lidera država regije da budu njihova produžena ruka u “srcu Europe”, strah je još i jači. U srijedu će se ipak održativideo-konferencija čelnika zemalja članica EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana a bit će usvojena i zajednička deklaracija kojom će se potvrditi europska perspektiva zapadnog Balkana.

Nažalost, iako je bilo prvotno planirano da Komisija na Zagrebačkom samitu predstavi gospodarski i investicijski plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti gospodarski rast i poduprijeti reforme potrebne za daljnji napredak na putu prema EU-u, to je odgođeno za jesen.

Milijarde za regiju

Podsjećanja radi, sastanak na vrhu 27 zemalja članica Unije i šest zemalja zapadnog Balkana prema prvotnim planovima trebao se održati 6. i 7. svibnja u Zagrebu i trebao je biti najveći događaja tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Međutim, zbog pandemije koronovirusa umjesto fizičkog sastanka održat će se video-konferencija u srijedu 6. svibnja. Isto tako, Europska komisija je prošli tjedan najavila financijsku potporu u vrijednosti većoj od 3,3 milijarde eura koju će EU i Europska investicijska banka dodijeliti u korist građana zapadnog Balkana.

Paket financijske potpore EU-a premašuje 3,3 milijarde eura i uključuje preraspodjelu sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u iznosu od 38 milijuna eura za hitnu potporu zdravstvenom sektoru, posebno dostavom osnovne medicinske opreme za spašavanje života, kao što su osobna zaštitna oprema, maske i respiratori. Zatim 389 milijuna eura za potrebe društvenog i gospodarskog oporavka i paket za ponovno pokretanje gospodarstva u vrijednosti od 455 milijuna eura u bliskoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama. Uključuje i prijedlog makrofinancijske pomoći u iznosu od 750 milijuna eura i paket pomoći Europske investicijske banke od 1,7 milijardi eura.

Nužno konkretno djelovanje

Jasno je kako nama nitko ne može pomoći ukoliko to mi ne učinimo sami. Dok god mi sami prešućujemo uništavanje ljudskih prava, demokracije, ekonomije, dok god nijemo promatramo raširenu korupciju, kriminal, klijentelizam i nepotizam nemamo nikakvu priliku za uspjeh. Tu nam nitko, pa ni EU ne može pomoći. Ono što može jeste da jasnije komunicira svoje stavove, jasnije nagrađuju ali i kažnjavaju ukoliko je to potrebno kako bi ojačani vjeru ovdašnjih žitelja i EU integracije.

Od same priče nema ništa, morati će se preći na konkretna djela jer zapadni Balkan nema vremena za čekanje. Oko uvjeta za ulazak u ovo eminentno društvo ne smije biti bilo kakvih kompromisa jer nama je pravna država, jake institucije i meritokracija potrebnija zbog nas samih a ne zbog EU. Međutim, mora se mnogo brže djelovati i nagrađivati one koji rade i kada ispune sve što se stavljaju pred njih, a kada ispune sve da vrlo brzo i postanu dio Unije. Samo će na taj način Balkan imati priliku za bolju budućnost, mir, stabilnost i ekonomski oporavak.