EUROPSKA komisija danas je objavila prijedlog za raspravu o budućem proširenju u kojem se zemljama kandidatkinjama nudi postupna integracija, ali uz zaštitne klauzule koje bi trebale osigurati da nove članice poštuju ono na što su se obvezale u pregovorima. U dokumentu naslovljenom "Priprema za širu Uniju", Komisija predlaže smjernice i praktične korake potrebne za buduća proširenja.

Države kandidatkinje mogle bi sudjelovati u odabranim politikama Unije i prije nego što formalno postanu članice, pod uvjetom da ispunjavaju potrebne kriterije. To bi im trebalo pomoći u jačanju administrativnih kapaciteta i spremnosti za pristupanje, a trebalo bi donijeti i opipljive koristi građanima i poduzećima, kako u EU-u tako i u zemljama koje se pripremaju za članstvo.

Komisija je odlučila predložiti postupnu integraciju nakon što države članice nisu prihvatile ideju o takozvanom obrnutom članstvu, po kojem bi država kandidatkinja formalno i pravno postala članica Europske unije znatno brže nego u redovnom postupku, ali bi joj u prvo vrijeme bila uskraćena određena prava i pogodnosti dok ne ispuni sve kriterije za članstvo.

"Pogodnosti nudimo ranije, no i zahtjevi se moraju ispuniti ranije"
Na primjedbe da bi postupna integracija na neki način mogla usporiti ulazak u punopravno članstvo, u Komisiji kažu da se zapravo radi o ubrzanju procesa. "To pomaže procesu proširenja i uopće nije alternativa članstvu", rekao je izvor iz Komisije.

Da bi zemlje kandidatkinje kroz postupnu integraciju mogle imati opipljive koristi, morat će se, između ostaloga, uskladiti s EU-om u strateškim područjima, poput zajedničke vanjske i sigurnosne politike. "Pojednostavljeno rečeno: pogodnosti nudimo ranije, no to istovremeno znači da se i neki zahtjevi moraju ispuniti ranije", rekao je izvor iz Komisije.

Komisija predlaže zaštitne mehanizme u budućim pristupnim ugovorima koji bi trebali omogućiti kažnjavanje novih članica u slučaju da nazaduju u demokratskim standardima ili krše načela i vrijednosti na kojima je Unija utemeljena. U najtežim slučajevima to može dovesti i do oduzimanja prava glasa.

Komisija predlaže da se za odluku o pokretanju nove klauzule ne traži jednoglasnost svih država članica
Komisija predlaže skup sektorskih zaštitnih mjera u tri područja: gospodarstva, unutarnjeg tržišta te pravosuđa i unutarnjih poslova, koje su postojale i u prethodnim pristupnim ugovorima, ali su se mogle aktivirati u roku od najviše tri godine od ulaska u EU.

Prema izvorima iz Komisije, to bi se sada moglo produljiti na 10 ili čak 15 godina. Predlaže se i nova institucionalna zaštitna klauzula koja bi se aktivirala u slučaju teškog kršenja temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU i načela iskrene suradnje.

Komisija predlaže da se za odluku o pokretanju te klauzule ne traži jednoglasnost svih država članica, osim one protiv koje se postupak pokreće, i da se umjesto toga koriste drugi načini odlučivanja, poput obrnute kvalificirane većine ili superkvalificirane većine.

"Proširenje ostaje proces utemeljen na zaslugama"
Obrnuta kvalificirana većina poseban je postupak glasanja u kojem se prijedlog smatra usvojenim ako većina ne glasa protiv njega. To je daleko brži način odlučivanja jer je puno teže okupiti većinu zemalja koje bi aktivno glasale protiv nego za prijedlog.

Komisija predlaže i da se nove članice obvežu da neće koristiti pravo veta kada su u pitanju odluke EU-a o budućim proširenjima, odnosno da tijekom ograničenog razdoblja neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

Komisija ističe da postojeći ugovorni okvir i budući pristupni ugovori mogu pripremiti Uniju za veći broj članica.  U prijedlogu se navodi da proširenje ostaje proces utemeljen na zaslugama, to jest na ispunjavanju uvjeta i provedbi reformi u zemljama kandidatkinjama.

Trenutačno je za svaki korak u otvaranju klastera i zatvaranju poglavlja potrebna jednoglasna odluka
Kako bi se omogućilo brže donošenje odluka u proširenoj Uniji, Komisija preporučuje da se, umjesto formalne i dugotrajne izmjene europskih ugovora, koriste takozvane "pasarele" ili "premosnice", koje omogućavaju prijelaz s odlučivanja konsenzusom na odlučivanje kvalificiranom većinom. No, da bi se te premosnice mogle koristiti, potrebna je jednoglasna odluka svih država članica.

Komisija predlaže korištenje premosnica za prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom u područjima poput izglasavanja sankcija, suzbijanja poreznih prevara i fiskalnih mjera u energetskoj politici. Pritom su predviđene odgovarajuće zaštitne mjere za bitne nacionalne interese.

Da bi se ubrzali pristupni pregovori, Komisija preporučuje glasanje kvalificiranom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera, zatvaranje poglavlja i ostale međukorake, dok bi jednoglasnost ostala uvjet za završetak pristupnog procesa. Trenutačno je za svaki korak u otvaranju klastera i zatvaranju poglavlja potrebna jednoglasna odluka svih država članica.

Komisija predlaže poseban aranžman za Ukrajinu
Da bi se umirili poljoprivrednici u državama članicama koje su veliki poljoprivredni proizvođači, poput Francuske ili Poljske, Komisija predlaže poseban aranžman za Ukrajinu. Budući da je riječ o velikoj zemlji i velikom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, Ukrajina bi imala znatno ograničene poljoprivredne subvencije i ograničen pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode.

U Komisiji objašnjavaju da je Ukrajina prije ruske invazije izvozila žitarice gotovo isključivo u Sjevernu Afriku i na Bliski istok, te da bi preusmjeravanje tih proizvoda na europsko tržište moglo dovesti do teških poremećaja u opskrbi tih zemalja. Komisija je također najavila da će paket o proširenju za 2026. godinu, koji sadrži izvješća o napretku zemalja kandidatkinja, objaviti 28. listopada.

U tom paketu objavit će i okvirne planove za četiri kandidatkinje koje su najdalje odmakle u procesu pristupanja, Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uvjetom da zadrže zamah reformi. Ti konkretni planovi sadržavat će i okvirne rokove za pojedine etape u procesu pristupanja.