Piše: V.S.Herceg

Hoće li za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om Hrvatska biti primljena u Schengen zonu pitanje je koje je u vrhu prioriteta za tu zemlju. Iako je Hrvatska i sada faktički na 'graničnom braniku" Europske unije, ulaskom u Schengen naša susjeda i doslovno će biti prvi graničar EU-a.

Dok će za žitelje EU-a to značiti još jednu državu više bez unutarnjih kontrola, za balkanske zemlje to će značiti nepropusniju granicu prema EU, a za migrante koji preko Hrvatske žele u neku od europskih zemalja skoro nemoguć pothvat.

No, što se mijenja za državljane trećih zemalja, a među kojima su i bh. državljani? Izgleda ne puno, ali schengenska 'rampa' mogla biti veliki problem za ilegalne migrante, ali i putnike sa sumnjivim namjerama.

Schengen puno ne utječe na kretanje bh. državljana u EU

Prema riječima ravnatelja Granične policije (GP) BiH, generalnog inspektora Zorana Galića, pravila koja se uvode pristupanjem Schengenskom sporazumu ne utječu na prava slobode kretanja koja uživaju državljani trećih zemalja koja se temelje na sporazumima između EU i njezinih država članica s jedne strane te trećih zemalja, odnosno BiH:

"Prije svega radi o određenim pravilima kojima se regulira pitanje ukidanja unutarnjih kontrola unutar zemalja potpisnica Schengenskog sporazuma, odnosno prelaska osoba preko unutarnjih granica i nadzora državne granice na vanjskim granicama schengenskog prostora, što suštinski ne mijenja status državljana BiH prilikom prelaska državne granice prema Hrvatskoj", pojašnjava za Dnevni list ravnatelj GP Zoran Galić.

Naime, kako ističe ravnatelj Galić, pravila koja se uvode pristupanjem Schengenskom sporazumu ne utječu na prava slobode kretanja koja uživaju državljani trećih zemalja, a koja se temelje na sporazumima između EU i njezinih država članica s jedne strane te trećih zemalja, odnosno BiH.

"BiH je preuzela obveze kada je u pitanju napredak spram približavanja i ulaska u EU, te usklađivanja našeg zakonodavstva, pa tako od 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u tom smjeru moramo ispunjavati obveze u različitim segmentima, između ostalog i kontroli i nadzoru državne granice, uspostavi integriranog upravljanja granicom, i općenito unaprjeđenju standarda u vezi navedenog.

Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, sve institucije u BiH, pa tako i Granična policija BiH je imala obvezu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Slijedom navedenog, većina propisa u vezi oblasti kretanja osoba preko državne granice je u proteklom razdoblju djelomično usklađena s Uredbom 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. godine („Zakonik o schengenskim granicama“)", kaže Galić.

Hrvatska osnažila svoje granice - migranti puno teže do Europe

Također, ravnatelj GP-a podsjeća kako je temeljni cilj graničnih provjera omogućavanje brzog protoka ljudi roba, uz istovremeno zadržavanje visoke razine sigurnosti.

"Naime, usklađivanjem relevantnih zakonskih i podzakonskih propisa stvaraju se uvjeti za unaprjeđenje upravljanja migracijama te samim tim ostvaruje se napredak u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminaliteta uključujući i nezakonite migracije, odnosno osiguranje visoke razine unutarnje sigurnosti", ističe.

Međutim, za podsjetiti je da pozitivan stav Slovenije na hrvatski ulazak u schengensku zonu nije tek prijateljski čin države susjede. Naime, ulaskom Hrvatske u Schengen, pomjera se i schengenska granica, i sve obveze koje su do sada bile na Sloveniji prelaze na Hrvatsku, što je za Ljubljanu značajno smanjenje troškova.

Pojedini mediji u Hrvatskoj, ujedno podsjećajući da je granica Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori duga 1.195 kilometara i najduža je vanjska granica koju čuva jedna članica EU, analizirali su da je Hrvatska do sada, u okviru ispunjavanja uvjeta ulaska u Schengen, uvela brojne mjere ljudske, materijalne i tehničke mjere, koje su raspoložive fondove EU-a koštale 200 milijuna eura.

Povećan je broj graničnih policajaca za nadzor granice, nabavljeno 415 novih osobnih, terenskih i gospodarskih vozila, 22 multifunkcijska vozila tzv. schengenski autobusi, dva helikoptera AW 139, 94 broda za nadzor rijeka i mora, nekoliko stotina stacionarnih dnevno-noćnih kamera, više od sto ručnih termo vizijskih kamera, 18 dodatnih dresiranih pasa itd., a velika sredstva uložena su i u razvoj informacijskog sustava na europskoj razini.

Jasno je da će učvršćena hrvatska granica, odnosno, granica EU-a, ukoliko bh. vlasti ne počnu učinkovitije i brže rješavati problem ilegalnih migracija i migrante rute preko BiH, od naše zemlje pretvoriti migrantski hot-spot iz koje ilegalni migranti ne mogu ni naprijed ni natrag.

Ovo će za BiH postati veliki problem povrh činjenice i stalnog inzistiranja europskih dužnosnika da se u BiH grade novi migrantski kampovi dok su ujedno njihove granice za migrante koji, podsjećamo, žele jedino u EU, čvrsto zatvorene.

Kako u EU nakon Schengena na hrvatskoj granici?

Prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) uvjeti za ulazak državljana trećih zemalja, povrh nužnosti posjedovanja valjane putne isprave, je i posjedovanje važeće vize, ako se to traži na temelju Uredbe Vijeća, izuzev kad imaju važeću boravišnu dozvolu ili važeću vizu za dugotrajni boravak.

Također, uvjet je da opravdavaju svrhu i uvjete namjeravanog boravka te imaju dovoljno sredstava za uzdržavanje, kako za vrijeme trajanja namjeravanog boravka tako i za povratak u njihovu matičnu državu ili tranzit do treće zemlje za koju su sigurni da će ih prihvatiti ili su takva sredstva u mogućnosti zakonito pribaviti; da nisu osobe za koje je uSchengenskom informacijskom sustavu (SIS) izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska; da ne predstavljaju prijetnju za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od država članica, a posebno ako u nacionalnim bazama podataka država članica nije izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska iz istih razloga.