PROTEKLOG vikenda je predsjednik SAD-a Donald Trump susjednim zemljama Kanadi i Meksiku nametnuo carine u visini od 25 posto na uvoze iz tih zemalja u SAD, osim na energetske uvoze iz Kanade, za koje sada važe carine od deset posto. Na kineske uvoze je nametnuo carine od deset posto, na što je Peking odgovorio protu-carinama. To bi moglo dovesti do novog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, što bi imalo posljedice i po globalnu trgovinu.

Nedugo nakon nameta carina je Trump, međutim, potegnuo kočnicu prema Meksiku i Kanadi i nakon razgovora s kanadskim premijerom Trudeauom i meksičkom predsjednicom Sheinbaum odgodio nametanje carina susjednim zemljama za mjesec dana. To vrijeme sve strane žele iskoristiti za pregovore. Kanada i Meksiko su već obećali ustupke, na primjer po pitanju osiguravanja granica prema SAD-u, piše Deutsche Welle.

Drastične najave prema EU, blaže prema Londonu
No, iako je Trump u slučaju susjeda povukao kočnicu, zabrinutost ostatka svijeta o njegovim sljedećim gospodarskim koracima ne jenjava. Drastične odluke američkog predsjednika Europljane upućuju na to da Europskoj uniji vjerojatno prijete također carinski nameti. Na odgovarajuće pitanje je Trump proteklog vikenda odgovorio: "Apsolutno! Europska unija se prema nama tako grozno ponašala!" Dodao je kako SAD ima ogroman trgovinski deficit s EU-om. "Tako da ćemo nešto vrlo znatno poduzeti po pitanju Europske unije", najavio je on – bez navođenja detalja. Prema Velikoj Britaniji se Trump izrazio blaže: "Ujedinjeno Kraljevstvo se ne ponaša lijepo, ali mislim da se to može riješiti."

Još prije njegovog ponovnog stupanja na predsjedničku funkciju je Trump govorio o nametanju carina na EU-proizvode u visini od 20 posto. Pritom je, između ostalog, spomenuo njemačke automobile i francuski šampanjac ili sir. Tom republikancu je već dugo trn u oku činjenica da europska poduzeća znatno više roba prodaju u SAD-u nego što je to obrnuto slučaj.

Proteklog studenog je Europska unija je u trgovinskim odnosnima sa SAD-om ostvarila čistu dobit od 19 milijardi eura. To je bilo 4,4 milijarde eura više nego dvije godine ranije.

Kako god okreneš – njemačka autoindustrija će patiti
Njemačka, koja je nadaleko najvažniji europski trgovinski partner SAD-a, najvjerojatnije bi bila najjače pogođena carinama.

Ovisno o tome kako će pregovori s Meksikom proteći, njemačka autoindustrija bi mogla biti jedan od najvećih gubitnika Trumpove gospodarske politike. Jer, Volkswagen, Audi i BMW imaju tvornice u Meksiku, a Mercedes-Benz tamo ima zajedničku proizvodnju s Nissanom. Čitava ta proizvodnja je usmjerena uglavnom prema tržištu SAD-a. No, pogođeni će najvjerojatnije biti i automobilski pogoni VW-a, BMW-a i Mercedesa u samom SAD-u, jer većina dijelova potječe iz meksičke proizvodnje.

Osim toga, prijete i takozvani "efekti druge runde". To znači da ako se Kanadu, Meksiko i Kinu konjunkturno oslabi udarima na izvoz, iz tih zemalja se očekuje i manje potražnje za europskim robama.

Koje protumjere je najavila Europska unija?
Nametanje carina uzrokuje nepotrebne gospodarske smetnje i potiče inflaciju, poručio je jedan glasnogovornik Europske komisije proteklog vikenda, dodajući da one donose štetu svima. Europska unija će odlučno reagirati prema svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili samovoljno nametne carine na robe. "Kao jak gospodarski prostor mi možemo stvari sami oblikovati te na carinsku politiku možemo reagirati carinskom politikom", kazao je njemački kancelar Olaf Scholz. "To moramo i to ćemo onda i učiniti."

Dok su te protuprijetnje još dosta nekonkretne, Bruxelles je već određeno vrijeme signalizirao da bi se Washingtonu moglo izaći ususret, posebno spremnošću da se uveze više tekućeg plina iz SAD-a. Trump je sa svoje strane također nagovijestio mogući kompromis kojim bi se moglo izbjeći nametanje carina. EU-partnere je pozvao da "u velikoj mjeri" uvezu naftu i zemni plin iz SAD-a.

Kako je to bilo prošli put?
Analitičari, doduše, upućuju na to da je Trumpov tim ovaj put odlučniji i bolje pripremljen nego za njegovog prošlog predsjedničkog mandata, ali ipak dosadašnja iskustva pokazuju da predsjednik SAD-a ovaj put vjerojatno nema znatnog interesa za "trgovinskim ratom" s Europskom unijom.

Za vrijeme prošlog njegovog predsjedanja od 2017. do 2021. je došlo tek do posebnih carina na određene kontingente čelika i aluminija iz EU-a. Primjena tih carina je, međutim, uslijed dogovora s Joeom Bidenom obustavljena još do kraja ožujka. Ako se taj kompromis ne produži, u travnju bi ponovno počele važiti kako američke carine, tako i europske protu-carine koje je Bruxelles selektivno nametnuo protiv motocikala marke Harley Davidson i burbon viskija.

Za EU-zemlje će i ovaj put važiti postupak prema kojemu bi političkim i gospodarskim ustupcima trebale izići ususret Trumpovim ciljevima, kako bi se došlo do dogovora kojega on favorizira.

Tako bi Europljani, pored većeg uvoza nafte i plina, mogli postići dogovor o većem obujmu kupovine američke vojne opreme i oružja. A i spremnost europskih poduzeća da pojačano proizvode u samim Sjedinjenim Američkim Državama bi moglo ublažiti aktualni gospodarski pritisak.